(VIDEO) U susret sastanku Trampa i Putina: Kako su se dosad odvijali pregovori o okončanju rata u Ukrajini
Rat između Rusije i Ukrajine počeo je 24. februara 2022. godine. Cilj Rusije bio je brzo zauzimanje važnih gradova, ali su Ukrajinci očekivano ili ne, pružili snažan otpor, pa je sukob prerastao u dug i težak rat, sa velikim gubicima na obe strane.
Više od tri godine kasnije, svet je i dalje podeljen oko ovog pitanja, a sukob je izazvao brojne globalne političke tenzije. Dosad su održane tri glavne runde direktnih pregovora, uz preko desetak neformalnih i posredničkih sastanaka, svi sa jednim ciljem - mirom.
Već krajem februara i početkom marta 2022. usledili su prvi pokušaji zaustavljanja sukoba kroz diplomatske pregovore.
Prvi pregovori u Belorusiji
Posle samo šest dana u Beloriusiji održan je prvi sastanak delegacija Ukrajine i Rusije sa zahtevom da se hitno uspostavi prekid vatre i omoguće humanitarni koridori. Rezultat je bio neuspeh, jer su obe strane insistirale na suprotnim uslovima.
Potpredsednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da je u toku određivanje datuma kada bi ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski i ruski predsednik Vladimir Putin mogli da sednu za pregovarači sto i razgovaraju o okončanju rata.
Novak Stojanović (10) iz sela Manjak kod Vladičinog Hana prešao je čak 135 kilometara biciklom za jedan dan. U razgovoru za portal Newsmax Balkans otkriva kako izgleda ovakav podvig kroz oči dečaka, šta ga motiviše i kakvi su mu planovi za dalje.
Član predsedništva Srpske liste Igor Simić smatra, da izjava izaslanika predsednika SAD za specijalne misije Ričarda Grenela da je ideja o međusobnom priznanju smešna i da treba težiti ekonomskom razvoju, signal i predstavnicima vlasti u Prištini.
Samo nedelju dana kasnije, ponovo u Belorusiji održava je nova runda, fokusirana na stvaranje humanitarnih koridora za evakuaciju civila iz ratom zahvaćenih zona. Postignut dogovor ubrzo je prekršen na terenu.
Treća, ali nažalost ni ta nije bila sreća - 7. mart, ponovo u Belorusiji, ponovo bez značajnih pomaka u rešavanju političkih pitanja i uslova prekida sukoba.Rat se nastavio sa povećanom žestinom, a pregovori su postali polje diplomatskog zatezanja.
Bez pregovora od 2022. do 2024. godine
Usledila je nova inicijativa za postizanjem mira. U Antaliji je 10. marta 2022. došlo do prvog susreta na visokom nivou između ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova i ukrajinskog kolege Dmitra Kulebe. Razgovori su bili dugi, ali nisu doveli do prekida sukoba niti konkretnog sporazuma.
Paralelno, ukrajinske vlasti su insistirale na povraćaju teritorijalnog integriteta i odbacile ruske zahteve za priznanjem anektiranih područja Krima i Donbasa.
Nakon masakra u Buči u aprilu te godine, međunarodna javnost je dodatno osudila Rusiju, što je otežalo diplomatski proces. I sve od kraja te godine do 2024. godine nije bilo zvaničnih mirovnih razgovora između sukobljenih strana.
U tom periodu međunarodne inicijative fokusirale su se na humanitarne teme, kao što je bezbedan izvoz žita, dok formalni mirovni pregovori nisu vođeni.
Foto: Newsmax Balkans
Rusija nije bila uključena u značajne međunarodne samite, a rat je i dalje trajao bez vidljivog rešenja. Ova faza karakterisana je kao "zamrznuti konflikt" sa povremenim diplomatskim aktivnostima, ali bez stvarnih pomaka ka miru.
Sastanak u Rijadu
I kada je svet pomislio da ništa novo ne može da promeni stanje na frontu - nova faza u pregovorima zaraćenih strana počela je ključnim diplomatskim događajem,a to je bio sastanak između predstavnika Rusije i SAD u Rijadu.
Na sastanku su učestvovale samo delegacije Rusije i SAD, bez prisustva Ukrajine ili Evropske unije.
Razgovaralo se o mogućnostima prekida sukoba, uspostavljanju diplomatskih kanala i formiranju mirovnih radnih grupa. Rusija je odbacila ideju o učešću evropskih mirovnih snaga u Ukrajini.
Ovo je bila značajna faza jer je označila početak rasterećenja već zategnitih veza između Vašingtona i Moskve. Sastanci u Rijadu nisu bili pravi mirovni pregovori, već diplomatski korak ka uspostavljanju komunikacije i smanjenju tenzija između SAD i Rusije. SAD su bile posrednik između Moskve i Kijeva.
Mnogi smatraju da je novoj fazi najviše doprineo Donald Tramp, koji često u svojim obraćanjima naglašava kako je blizak i sa Putinom ali i Zelenskim.
Ulaskom u 2025. godinu i povratkom Trampa u Belu kuću otvorila su se vrata za nove faze u pregorima i uspostavljanje mira.
Pregovori u Istanbulu
U maju ove godine, održana je prva direktna runda pregovora između Rusije i Ukrajine u Istanbulu. Pregovori su trajali kratko i nisu doneli konkretne rezultate.
Foto: AP/Sputnik/Ramil Sitdikov
Rusija je insistirala na teritorijalnim ustupcima, dok je Ukrajina odbila takve zahteve. Međutim, dogovoreno je da se razmeni po 1.000 ratnih zarobljenika sa svake strane. Ova runda je bila prvi direktni susret delegacija nakon početka rata.
Druga runda pregovora održana je sledećeg meseca, takođe u Istanbulu. Detalji o sadržaju ove runde nisu detaljno objavljeni, ali se pretpostavlja da su se strane fokusirale na humanitarna pitanja.
Treća runda pregovora održana je 23. jula 2025. godine. Pregovori su trajali kratko, ali su strane dogovorile nastavak razmene vojnog osoblja i civila. Međutim, ni tu nije bilo značajnih napredaka.
I konačno dolazimo do najvećeg pomaka u pregovorima dosad. američki izaslanik Stiv Vitkof posetio je Moskvu i sastao se sa predsednikom Vladimirom Putinom. Ovaj sastanak je označen kao "produktivni" i "konstruktivni".
Mnogi smatraju da je Vitkofova poseta Rusiji zapravo bila priprema terena za ovaj sastanak. Zelenski takođe nije ostao nem i rekao je da neće dozvoliti novu podelu Ukrajine i da Ukrajinci ostaju na svojim pozicijama.
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-U SLUŽBI LAŽNIH VESTI (R)
U okupiranoj Srbiji, tokom Drugog svetskog rata, štampale su se novine koje su širile propagandu koja je popularisala Treći Rajh. U Beogadu izlaze čuvene kolaboracionističke novine "Novo vreme", "Obnova", "Naša borba", a u Vojvodini "Nova pošta", koje su imale ključni zadatak da srpskom narodu osvajača predstave kao onoga koji uspostavlja bolji državni poredak u zemlji.
dokumentarni
01:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3 (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
02:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Uloga oca u zdravoj porodici.Gosti: Mirko Mitrović, Milorad Ristić i Đorđe Gaćeša
specijal
04:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-OZNA (R)
Prva epizoda serijala STROGO POVERLJIVO pod nazivom OZNA istražuje duboko skrivene aspekte arhiva ove jugoslovenske bezbedonosne službe, otkriva ključne informacije o periodu revolucionarnog terora između 1944. i 1945. godine, analizira revolucionarne zakone i institucije tog doba, sa posebnim fokusom na Srbiju kao glavno mesto borbenih aktivnosti. Naši sagovornici su dr Srđan Cvetković, autor knjige “Ozna” i Slaviša Pavlović, pisac.
U Urgentnom centru u Beogradu preminuo je Dragiša Savković, fudbaler Cera iz Petkovice, koji je u nedelju pretrpeo težak udar groma tokom utakmice Cer-Radnički u Klupcima, preneo je loznički portal InfoLo.
Nedavno je po prvi put primećeno da su pojedine grobnice na starom groblju u Zaječaru oštećene i otvarane, da bi se vandalizam nastavio i u narednim danima i došlo do čak 40 oskrnavljenih nadgrobnih spomenika. Policija je izvršila uviđaj, obavestila tužilaštvo, ali izgleda da uhapšenih još nema.
Sve je spremno za tradicionalnu manifestaciju "Kiša meteora" koja će biti održana u subotu i nedelju, 9. i 10. avgusta, na platou ispod Avalskog tornja.
Novak Stojanović (10) iz sela Manjak kod Vladičinog Hana prešao je čak 135 kilometara biciklom za jedan dan. U razgovoru za portal Newsmax Balkans otkriva kako izgleda ovakav podvig kroz oči dečaka, šta ga motiviše i kakvi su mu planovi za dalje.
Požar koji je izbio u kruševačkom naselju Pakašnica, u blizini novog groblja, nekoliko sati kasnije je stavljen pod kontrolu. Izgorelo je oko 15 hektara niskog rastinja, kao i tri vikendice u Maloj Pakašnici i krov kuće i pomoćni objekti u domaćinstvu u kome trenutno niko ne živi.
Šefica diplomatije Evropske unije Kaja Kalas poručila je da bilo kakav dogovor između Vašingtona i Moskve mora uključivati i Ukrajinu i Evropsku uniju i najavila da će u ponedjeljak organizovati sastanak ministara spoljnih poslova država-članica kako bi se usaglasili naredni koraci, javlja Rojters.
Tokom hitnog sastanka Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija koja je održava danas u Njujorku, predstavnici Velike Britanije, Francuske i drugih evropskih zemalja upozorili su da izraelski plan rizikuje "ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava".
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu razgovarao je sa predsednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom o novim planovima Izraela za ofanzivu u Gazi, saopštila je kancelarija izraelskog premijera.
Najtoplije mesto na svetu u 15 časova bio je Bašrah u Iraku gde je izmereno 52,6 stepeni, objavljeno je na internet stranici Ogimet koji skuplja informacije o vremenu iz celog sveta.
Prefektura departmana Od, na jugu Francuske, saopštila je danas da je požar koji je izbio u utorak i zahvatio 16.000 hektara, pri čemu je jedna osoba poginula, a nekoliko povređeno, konačno stavljen pod kontrolu.
Ukupno 532 osobe su uhapšene u Londonu na najvećim demonstracijama povezanim sa zabranjenom organizacijom Palestinska Akcija, saopštila je londonska policija.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je na konferenciji za inostrane novinare ponovio da je cilj izraelske vojske da ukloni Hamas i preuzme "bezbednosnu kontrolu" nad Pojasom Gaze, uključujući uspostavljanje "bezbednosne zone" na granici s enklavom.
Potpredsednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da je u toku određivanje datuma kada bi ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski i ruski predsednik Vladimir Putin mogli da sednu za pregovarači sto i razgovaraju o okončanju rata.
Komentari (0)