(VIDEO) U susret sastanku Trampa i Putina: Kako su se dosad odvijali pregovori o okončanju rata u Ukrajini

Rat između Rusije i Ukrajine počeo je 24. februara 2022. godine. Cilj Rusije bio je brzo zauzimanje važnih gradova, ali su Ukrajinci očekivano ili ne, pružili snažan otpor, pa je sukob prerastao u dug i težak rat, sa velikim gubicima na obe strane.

10.08.2025. 19:58

(VIDEO) U susret sastanku Trampa i Putina: Kako su se dosad odvijali pregovori o okončanju rata u Ukrajini

Više od tri godine kasnije, svet je i dalje podeljen oko ovog pitanja, a sukob je izazvao brojne globalne političke tenzije. Dosad su održane tri glavne runde direktnih pregovora, uz preko desetak neformalnih i posredničkih sastanaka, svi sa jednim ciljem - mirom.

Već krajem februara i početkom marta 2022. usledili su prvi pokušaji zaustavljanja sukoba kroz diplomatske pregovore.

Prvi pregovori u Belorusiji

Posle samo šest dana u Beloriusiji održan je prvi sastanak delegacija Ukrajine i Rusije sa zahtevom da se hitno uspostavi prekid vatre i omoguće humanitarni koridori. Rezultat je bio neuspeh, jer su obe strane insistirale na suprotnim uslovima.

Samo nedelju dana kasnije, ponovo u Belorusiji održava je nova runda, fokusirana na stvaranje humanitarnih koridora za evakuaciju civila iz ratom zahvaćenih zona. Postignut dogovor ubrzo je prekršen na terenu.

Treća, ali nažalost ni ta nije bila sreća - 7. mart, ponovo u Belorusiji, ponovo bez značajnih pomaka u rešavanju političkih pitanja i uslova prekida sukoba.Rat se nastavio sa povećanom žestinom, a pregovori su postali polje diplomatskog zatezanja.

Bez pregovora od 2022. do 2024. godine

Usledila je nova inicijativa za postizanjem mira. U Antaliji je 10. marta 2022. došlo do prvog susreta na visokom nivou između ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova i ukrajinskog kolege Dmitra Kulebe. Razgovori su bili dugi, ali nisu doveli do prekida sukoba niti konkretnog sporazuma.

Paralelno, ukrajinske vlasti su insistirale na povraćaju teritorijalnog integriteta i odbacile ruske zahteve za priznanjem anektiranih područja Krima i  Donbasa.

Nakon masakra u Buči u aprilu te godine, međunarodna javnost je dodatno osudila Rusiju, što je otežalo diplomatski proces. I sve od kraja te godine do 2024. godine nije bilo zvaničnih mirovnih razgovora između sukobljenih strana.

U tom periodu međunarodne inicijative fokusirale su se na humanitarne teme, kao što je bezbedan izvoz žita, dok formalni mirovni pregovori nisu vođeni.

Foto: Newsmax Balkans

Rusija nije bila uključena u značajne međunarodne samite, a rat je i dalje trajao bez vidljivog rešenja. Ova faza karakterisana je kao "zamrznuti konflikt" sa povremenim diplomatskim aktivnostima, ali bez stvarnih pomaka ka miru.

Sastanak u Rijadu

I kada je svet pomislio da ništa novo ne može da promeni stanje na frontu - nova faza u pregovorima zaraćenih strana počela je ključnim diplomatskim događajem,a to je bio sastanak između predstavnika Rusije i SAD u Rijadu.

Na sastanku su učestvovale samo delegacije Rusije i SAD, bez prisustva Ukrajine ili Evropske unije.

Razgovaralo se o mogućnostima prekida sukoba, uspostavljanju diplomatskih kanala i formiranju mirovnih radnih grupa. Rusija je odbacila ideju o učešću evropskih mirovnih snaga u Ukrajini.

Ovo je bila značajna faza jer je označila početak rasterećenja već zategnitih veza između Vašingtona i Moskve. Sastanci u Rijadu nisu bili pravi mirovni pregovori, već diplomatski korak ka uspostavljanju komunikacije i smanjenju tenzija između SAD i Rusije. SAD su bile posrednik između Moskve i Kijeva.

Mnogi smatraju da je novoj fazi najviše doprineo Donald Tramp, koji često u svojim obraćanjima naglašava kako je blizak i sa Putinom ali i Zelenskim.

Ulaskom u 2025. godinu i povratkom Trampa u Belu kuću otvorila su se vrata za nove faze u pregorima i uspostavljanje mira.

Pregovori u Istanbulu

U maju ove godine, održana je prva direktna runda pregovora između Rusije i Ukrajine u Istanbulu. Pregovori su trajali kratko i nisu doneli konkretne rezultate.

Foto: AP/Sputnik/Ramil Sitdikov

Rusija je insistirala na teritorijalnim ustupcima, dok je Ukrajina odbila takve zahteve. Međutim, dogovoreno je da se razmeni po 1.000 ratnih zarobljenika sa svake strane. Ova runda je bila prvi direktni susret delegacija nakon početka rata.

Druga runda pregovora održana je sledećeg meseca, takođe u Istanbulu. Detalji o sadržaju ove runde nisu detaljno objavljeni, ali se pretpostavlja da su se strane fokusirale na humanitarna pitanja.

Treća runda pregovora održana je 23. jula 2025. godine. Pregovori su trajali kratko, ali su strane dogovorile nastavak razmene vojnog osoblja i civila. Međutim, ni tu nije bilo značajnih napredaka. 

I konačno dolazimo do najvećeg pomaka u pregovorima dosad. američki izaslanik Stiv Vitkof posetio je Moskvu i sastao se sa predsednikom Vladimirom Putinom. Ovaj sastanak je označen kao "produktivni" i "konstruktivni".

Takođe se oglasio i sam Tramp, koji je objavio da će se sastati sa Putinom na Aljasci sledećeg petka.

Mnogi smatraju da je Vitkofova poseta Rusiji zapravo bila priprema terena za ovaj sastanak. Zelenski takođe nije ostao nem i rekao je da neće dozvoliti novu podelu Ukrajine i da Ukrajinci ostaju na svojim pozicijama. 

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)