SZO za Newsmax Balkans: Bliskom istoku preti širenje zaraze, bolnice pretrpane, ljudi bez hrane, vode i lekova
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) poslala je hitan apel zbog sve veće zdravstvene krize na Bliskom istoku, da pacijentima koji se leče u improvizovanim podrumima ispod zemlje preti opasnost od širenja zaraze, da su ljudi bez hrane, vode i lekova.
Uzimajući u obzir da su tenzije na Bliskom istoku sve veća i da su napadi sve češći, u tom regionu je nastala velika zdravstvena kriza. Svetska zdravstvena organizacija apeluje da se prekinu svi napadi jer bi moglo da dođe do ozbiljnih posledica po zdravstveno stanje stanovnika.
Potreba za medicinskim osobljem, adekvatnom opremom, lekovima za hronične bolesnike, ali i medikamentima je sve veća. Povećava se broj ljudi okruženih napadima, a time i broj osnovnih potrepština. Osim potrebe za odećom i medicinskom opremom i lekovima, problem još dublje zadire u elementarno ljudsko preživljavanje, problem sa hranom i vodom.
Foto: AP/Lefteris Pitarakis
U medijima se malo ili gotovo uopšte ne izveštava o sve većoj zdravstvenoj krizi, koja prevazilazi mogućnost podmirivanja potreba. Upravo zbog problematike koja je prisutna već godinu dana na Bliskom istoku, redakcija Newsmax Balkans kontaktirala je Svetsku zdravstvenu organizaciju, kako bi proverila detalje o pružanju pomoći najugroženijima.
Oni su poslali dopis našoj redakciji u kom su odgovorili na ključna pitanja koja smo im uputili.
Primarna bezbednost svih zdravstvenih radnika
U zvaničnom dopisu navode da su u Gazi, godinu dana kasnije, zdravstveni i humanitarni radnici, uključujući SZO i partnersko osoblje, uradili izuzetno hrabar posao u izuzetno teškim, u često opasnim uslovima i često sa minimalnim medicinskim potrepštinama, nedostatkom specijalizovanih negovatelja, nedostatkom goriva i mnogim drugim problemima.
Bezbednost i sigurnost svih zdravstvenih i humanitarnih radnika, primarna je, bilo gde da se nalaze.
SZO ističe da je funkcionalnost zdravstvenih ustanova u Gazi ugrožena fizičkim oštećenjima, nedostatkom goriva, ograničenim medicinskim zalihama i gubitkom osoblja.
Foto: AP/Rahmat Gul
"Pružamo medicinske zalihe bolnicama, uključujući gorivo i pomoć međunarodnim timovima hitne medicinske pomoći, pomoći u premeštanju pacijenata unutar i van Gaze radi specijalizovane nege i podržavamo bolnice da nastave sa radom nakon razornih eksplozija i razaranja", navodi SZO.
Bolnice prepune ranjenih i onih kojima je potrebna pomoć
Slika zdravstvene krize se razlikuje od regiona do regiona, pa su u Libanu bolnice preplavljene velikim brojem povređenih, zdravstveni radnici su prezaposleni, a iznad svega su i sami žrtve napada, ili su povređeni ili su ostali bez doma.
"Zdravstveni sistem nosi ogroman teret pokušavajući da se izbori sa prilivom povreda, zatvaranja i napada na svoje osoblje i objekte, dok radi sa ograničenim ljudskim i resursnim kapacitetima", navodi se u saopštenju SZO.
Sukobi u Pojasu Gaze biće prekinuti da bi se omogućio drugi krug vakcinacije protiv dečje paralize kojom će biti obuhvaćeno 590.000 mališana mlađih od 10 godina, objavila je direktorka agencije UNICEF Ketrin Rasel.
Kriza na Bliskom istoku ne jenjava, zorom se čula eksplozija u Bejrutu, u južnom predgrađu glavnog grada Libana. Prethodno je izraelska vojska izdala dva upozorenja za stanovnike tog područja da se evakuišu. Hezbolah gađao sever Izraela, UAE poslali medicinsku pomoć Libanu.
"Rizik od izbijanja i širenja bolesti raste, jer se procenjuje da je oko milion ljudi sada interno raseljeno zbog teškog bombardovanja širom zemlje, ali uglavnom na jugu. Uz smeštaj i hranu, zdravstvena zaštita je spas za milion raseljenih. SZO je duboko zabrinuta zbog rastućih napada na zdravstvene radnike i ustanove u Libanu i zalaže se za zaštitu civila i zdravstvenih radnika", ističu iz SZO.
SZO duboko zabrinuta zbog eskalacije sukoba u Izraelu
Protekla godina, posebno eskalacija tokom proteklih nekoliko nedelja, bila je traumatizirajuća za narod Izraela.
Postoji hitna potreba za brzim povećanjem mentalnog zdravlja i psihosocijalne podrške kako bi se pomoglo ljudima, posebno deci, da se nose sa stvarima koje su videli i čuli (kao što su raketni napad, nasilje, smrt, raseljavanje i druge situacije).
Foto: AP/Lefteris Pitarakis
Svetska zdravstvena organizacija je potvrdila da je u toku prošle godine registrovano 1.240 "napada" na zdravlje ljudi u Gazi, Izraelu i Libanu.
"Velika većina njih je potvrđena na okupiranoj palestinskoj teritoriji (1.140 napada). Ovi napadi nastavljaju da ubijaju i sakate zdravstvene radnike i pacijente i uskraćuju ljudima kritične zdravstvene usluge i medicinsku negu koja im je očajnički potrebna. Napadi na zdravlje su jasno i neosporno kršenje međunarodnog humanitarnog prava, gde god da se dese. Odgovorni moraju da odgovaraju", naglašava SZO u saopštenju.
Od 7. oktobra 2023. godine, eskalirajuća kriza u Izraelu i okupiranoj palestinskoj teritoriji, a od 16. septembra 2024. u Libanu, izazvala je veliki broj smrtnih slučajeva i povreda civila.
Foto: AP/Lefteris Pitarakis
Prijavljeni su mnogobrojni slučajevi direktnog uticaja na zdravlje ljudi u Izraelu, okupiranoj palestinskoj teritoriji i Libanu, u kojima su poginuli i ranjeni i zdravstveni radnici i pacijenti, te oštećene zdravstvene ustanove i ambulantna vozila.
SZO apeluje na sve strane da zaštite zdravlje i obezbede siguran pristup zdravstvenoj zaštiti za svoje stanovništvo.
SZO traži hitan prekid vatre
Zbog opasnosti koja preti od šire regionalne eskalacije, SZO obnavlja zahtev za hitnim prekidom vatre u Libanu, Izraelu i Gazi.
"Ovo je jedini način da se zaustavi eskalirajuće nasilje, obezbedi da spasonosna pomoć stigne do onih kojima je očajnički potrebna i da se okonča užasna ljudska patnja. Ne možemo da govorimo samo o zdravlju. Nema zdravlja bez mira, a nema mira bez zdravlja. Mir je najbolji lek i jedino rešenje za narod Izraela, Palestine, Libana i šireg regiona", navodi SZO.
U Pojasu Gaze, vazdušni napadi i nedostatak sanitetskog materijala, hrane, vode i goriva su praktično iscrpili zdravstveni sistem koji već pati od nedostatka resursa. Bolnice rade daleko iznad kapaciteta zbog sve većeg broja pacijenata, kao i raseljenih civila koji traže sklonište.
Pružanje osnovnih zdravstvenih usluga, od nege majki i novorođenčadi do lečenja hroničnih stanja, ozbiljno je ugroženo, što potvrđuju iz Svetske zdravstvene organizacije.
Foto: AP/Hassan Ammar
Zdravstveni sistem u Gazi je izuzetno patio od ponovljenih napada i stalnog nedostatka zaliha, lekova, goriva i osoblja.
Samo polovina bolnica u Gazi je delimično operativna (17/36), dok je samo 43 odsto centara primarne zdravstvene zaštite funkcionalno.
U Rafi ne postoje funkcionalne bolnice, nema pristupa zdravstvu za oko 20.000 stanovnika Gaze koji tamo žive. 70 odsto lekova i 83 odsto zdravstvenih zaliha iscrpljeno je iz zaliha, prema Ministarstvu zdravlja, kažu zvanični podaci koje je SZO dostavila našoj redakciji.
Poginulo je oko 1.000 zdravstvenih radnika (prema podacima Ministarstva zdravlja), što je nenadoknadiv gubitak i ogroman udarac za zdravstveni sistem.
Od oktobra 2023. bilo je najmanje 516 napada na zdravstvenu zaštitu u Gazi, što je rezultiralo 765 smrtnih slučajeva.
Bolnice u Gazi "nestale"
Al-Šifa, nekada najveća bolnica u Gazi, još se nije vratila u svoju bivšu državu uprkos svim naporima nakon što su je napadi i opsada ostavili u ruševinama.
Jedini centar za rekonstrukciju ekstremiteta u Gazi, u bolnici Naser, više ne funkcioniše, a jedina psihijatrijska bolnica ostaje van funkcije.
Onkološke i MR usluge su nedostupne, specijalizovana pedijatrijska hirurgija nije dostupna, endokrinološke usluge su odsutne, a vaskularna hirurgija je ugrožena, među mnogim drugim kritičnim zdravstvenim uslugama.
Foto: AP/Anja Niedringhaus
U Libanu, SZO je duboko zabrinuta zbog uticaja nedavne eskalacije nasilja na zdravstveni sistem, uključujući sve veći broj napada na zdravstvene radnike i ustanove.
Zdravstveni sistem nosi ogroman teret pokušavajući da se izbori sa prilivom povreda, zatvaranja i napada na svoje osoblje i objekte, dok radi sa ograničenim ljudskim i resursnim kapacitetima.
Bolnice su pretrpane, ponestaje medicinskog materijala, a zdravstvene usluge se smanjuju.
Podaci Ministarstva zdravlja
Od 7. oktobra umrlo je 2.083 i 9.869 povređeno (podaci Ministarstva javnog zdravlja), a verifikovano je 37 napada na zdravlje sa 87 smrtnih slučajeva i 74 povređenih. 100 naših od 207 centara primarne zdravstvene zaštite je zatvoreno, pet bolnica je prijavljeno kao nefunkcionalno (fizičko ili infrastrukturno oštećenje), a još pet je delimično evakuisano i zahtevaju transfer pacijenata, uključujući kritične pacijente na dijalizi i obolele od raka, u druge bolnice, i polufunkcionalne, koje održavaju hitne službe, sa veoma ograničenim kapacitetom, navodi SZO.
Rizik od izbijanja i širenja bolesti raste jer se procenjuje da je oko milion ljudi sada interno raseljeno u Libanu zbog teškog bombardovanja širom zemlje, ali uglavnom na jugu.
Uglavnom smo zabrinuti zbog širenja akutne vodene dijareje, hepatitisa, i brojnih bolesti koje se mogu sprečiti vakcinom, upozorava SZO.
Liban je takođe domaćin najvećem broju izbeglica po glavi stanovnika – uključujući oko 1,5 miliona sirijskih izbeglica i najmanje 11.000 izbeglica drugih nacionalnosti.
Najmanje 1.546 Izraelaca je ubijeno od 7. oktobra prošle godine, a još 7.697 je povređeno. Preko 143.000 ljudi i dalje je raseljeno unutar Izraela, 68.000 sa severne granice Izraela sa Libanom i 75.200 iz graničnih oblasti Izraela sa Gazom.
Koji izazovi čekaju mame po dolasku iz porodilišta i kako da budu spremne na promene koje ih očekuje? Koliko im je u tom trenutku potrebna stručna pomoć? Zašto je važna dobra komunikacija između porodice i patronažne sestre ? O ovim temama govorile su gošće emisije „Tražim reč“ babica Marija Puletić, specijalista za dojenje Jelena Perić i osnivačica „Maminih priča“ Ivana Lukić. Svoja iskustva podelile su Mirjana Arsekić i Vanja Hadžić.
specijal
04:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZAVEŠTANJE-TOMAS MASARIK ( R )
Tomaš Masarik, političar, filozof, sociolog i novinar, bio je prvi predsednik Čehoslovačke i pravi heroj Češke Republike. Napadao je austrougarski savez sa Nemačkom, kao i njenu imperijalističku politiku na Balkanu. Branio je prava Srba i Hrvata, naročito u vreme aneksije Bosne i Hercegovine 1909. godine. Zahvaljujući Masariku, car Franc Jozef bio je primoran da oslobodi Srbe optužene za veleizdaju Habzburške monarhije, u montiranom Zagrebačkom procesu u kom su se čule i opasne optužbe na račun Kraljevine Srbije. Dodeljen mu je Kraljevski orden Karađorđeve zvezde. Šumadijski seljak, Jeremija Nedić, 1910. godine, nakon samo jednog razgovora, postao je pobratim Tomaša Masarika i doživotno je u ovoj državi priman uz najveće počasti.
dokumentarni
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS ( R )
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
07:00
SINTEZA (R)
Studenti treba da proglase pobedu i dozvole fakultetima da dišu. Opozicija mora da se urazumi, a vlast i Ustav da se menjaju, izjavio je istoričar i profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić. Komentarišući aktuelne višemesečne proteste u Srbiji, gost Sinteze je istakao da se u zemlji dešava bunt koji je počeo od anarhističkog modela, a postao je svestudentski. "Studenti govore da je plenum početak i kraj, a da oni pojedinačno nisu dovoljno važni da bi rekli svoje ime i prezime. I devedesetih i sada vodimo borbu oko vrednosti. Lepo je što je jedna generacija našla uzvišeni cilj. Nažalost, istorija često pokazuje da uzvišeni ciljevi dovedu do kontraefekta", naveo je Antić. Gost Sinteze je istakao da ovde nije reč o borbi demokratske protiv autoritarne Srbije. "Ne bori se demokratska Srbija protiv autoritarne Srbije, već se totalitarna Srbija bori protiv autoritarne Srbije. Studenti su uveli blokade, a nisu nikog pitali", istakao je Antić. Antić je naveo da bi bilo dobro da studenti što pre proglase pobedu. "To što predsednik govori da kontrarevolucija nije dobro. SNS rizikuje da sve izgubi. Bilo bi dobro da naredene godine imamo demokratske izbore", zaključio je gost.
Maloletni M. M. (17) preminuo je u Opštoj bolnici Novi Pazar od posledica ubodnih rana zadobijenih tokom masovne tuče ispred kafića "Jazzva" u Ulici Stevana Nemanje u Novom Pazaru, prenose lokalni mediji.
Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno je osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja dužnosti predsednika Republike Srpske zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, saznaje Newsmax Balkans.
Skupština grada Novog Sada usvojila je inicijativu gradonačelnika Žarka Mićina da se podigne spomenik stradalima u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u tom gradu. Tokom sednice su ispred Skupštine Novog Sada bili okupljeni građani koji protestuju zbog toga, a skup je protekao bez incidenata.
Siromaštvo u Srbiji i dalje pogađa veliki deo stanovništva. Zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da gotovo svaki peti građanin živi ispod granice siromaštva, sa manje od 35.606 dinara mesečno, ukoliko živi sam.
Najmanje četiri osobe su poginule u pucnjavi u baru u gradu Anakonda, u saveznoj američkoj državi Montana, dok potraga za osumnjičenim još traje, saopštili su zvaničnici.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp naredio je da se dve nuklearne podmornice pozicioniraju u regionima blizu Rusije kao odgovor na pretnje bivšeg predsednika Rusije Dmitrija Medvedeva.
Šiitski vojno-politički pokret Ansar Alah (Huti), koji vlada severnim Jemenom, ponovo je napao aerodrom "Ben Gurion" u Izraelu, rekao je portparol oružanih snaga Huta Jahja Sarija.
Kambodža će nominovati aktuelnog predsednika SAD Donalda Trampa za Nobelovu nagradu za mir zbog njegove direktne uloge u zaustavljanju nedavnog oružanog sukoba na granici sa Tajlandom, izjavio je zamenik premijera Kambodže Sun Čantol.
Kancelarija Ujedinjenih nacija za ljudska prava (OHCHR) saopštila je da je od 27. maja najmanje 1.373 Palestinaca ubijeno dok su pokušavali da dobiju pomoć u hrani u Pojasu Gaze.
Na planini Levotobi Laki-Laki u provinciji Istočna Nusa Tengara u Indoneziji eruptirao je vulkan, izbacujući stub pepela visok preko 10 kilometara, saopštila je Indonežanska vulkanološka agencija.
Ukrajina je spremna na sastanak na najvišem nivou s ruskim rukovodstvom ukoliko Moskva zaista pokaže ozbiljnost i spremnost da okonča rat i uspostavi pravedan i trajan mir, izjavio je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Dugogodišnji španski političar i funkcioner Hoze Marija Anhel Batalja podneo je ostavku nakon što je otkriveno da je više od četiri decenije koristio falsifikovanu univerzitetsku diplomu kako bi ušao u javnu službu.
Komentari (0)