(VIDEO) Američki analitičar za Newsmax Balkans o ratu u Ukrajini: Mirovni pregovori mogući u januaru
Evropska unija i predsednik SAD Džo Bajden preduzimaju korake bez presedana da ojačaju ukrajinsku i evropsku odbranu nakon pobede Donalda Trampa i učešća vojske Severne Koreje u ukrajinskom ratu.
Tramp je izrazio skepticizam u pogledu pružanja vojne pomoći Ukrajini i zadržavanja angažovanja SAD u NATO. Politički analitičar iz Vašingtona smatra da je ovaj potez bolja spremnost Ukrajine na moguće pregovore, koji bi, prema njegovom mišljenju, mogli da se dese u januaru sledeće godine.
EU će obavestiti države članice da mogu da preusmere do 372 milijarde evra iz Briselskih subvencija u vojne svrhe.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski reagovao je na izjavu ruskog predsednika Vladimira Putina o upotrebi nove ruske balističke rakete, rekavši da je time eksalirana situacija u ratu u Ukrajini i prekršena Povelja UN.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da je Rusija, kao odgovor na napade američkim i bitanski dogodometnim raketama, na ukrajinsku teritoriju ispalila novu balističku raketu srednjeg dometa "Orešnik", kojoj, kako je rekao, savremeni sistemi nemaju način da se suprotstave.
Ukrajina je izgubila 40 odsto teritorije u Kurskom regionu u Rusiji koji je rapidno zauzela u avgustu, izjavio je viokopozicionirani izvor Rojtersa u ukrajinskoj vojsci.
Taj novac predstavlja nepotrošen iznos iz Kohezionog fonda, koji inače finansira projekte koji stimulišu rast u siromašnijim regionima EU.
Novac bi mogao da se potroši na infrastrukturu dvostruke namene, kao što su putevi i mostovi koji imaju vojni značaj, ili opremu, poput vozila i dronova.
Administracija Džozefa Bajdena u međuvremenu žuri da povuče 7,1 milijardu dolara vojne opreme i municije iz zaliha za slanje u Ukrajinu "skoro svake nedelje" pre nego što Tramp preuzme dužnost 20. januara.
Rusija pravila značajne napretke
Politički analitičar Judžin Čausovski smatra da postoje dobri razlozi za ovakve poteze.
"Mislim da odluka Bajdena nije nužno bila da provocira Rusiju na odgovor. Više mislim da postoje dva osnovna faktora. Prvi je da je Rusija pravila prilično značajne napretke, kako u istočnoj Ukrajini, tako i u Kurskoj oblasti, gde je Ukrajina napravila taj upad. I to uključuje dodatak severnokorejskih trupa, što je bez presedana u ovoj fazi sukoba. Dakle, to je prvo, da se Ukrajina stavi u poziciju da može da izdrži bilo kakve planirane kontraofanzive tamo, i da cilja, znate, bilo da se radi o logistici, naoružanju ili samim snagama", navodi naš sagovornik.
Foto: Tanjug/AP/Pres služba ruskog Ministarstva odbrane
Drugi faktor je, kaže, to da je očigledno da sa dolaskom Trampove administracije na vlast, Bajdenova administracija pokušava da stavi Ukrajinu u najbolju moguću poziciju za bilo kakve potencijalne pregovore.
"Dakle, bilo da se radi o korišćenju ovoga kao sredstva za pregovaranje, ili možda čak i zadržavanju ovog elementa za ukrajinske snage ako ti pregovori postanu teški sa Rusijom. Mislim da na kraju, to pokušava da zaustavi krvarenje na bojnom polju, a zatim poboljša pregovaračku poziciju Ukrajine u diplomatskoj sferi", izjavio je naš sagovornik.
Pregovori neizbežni
On smatra da nijedna od evropskih zemalja, pa čak ni SAD, ne želi vojnu eskalaciju, ali žele da podrže Ukrajinu kako bi je stavili u najbolju moguću poziciju za uspeh.
"Mislim da je jasno da će biti veoma teško dobiti ovaj rat direktno na bojnom polju, bilo za Rusiju, ali sigurno za Ukrajinu, s obzirom na to da je, znate, manja i slabija snaga nezavisna od spoljne moći. U isto vreme, mislim da su pregovori neizbežni", dodao je Čausovski.
Analitičar iz Vašingtona smatra da je i Rusija spremna da se odrekne nekih teritorija koje je zauzela u određenim oblastima na jugu i istoku Ukrajine u zamenu za neku vrstu bezbedonosnih garancija.
Prema njegovom mišljenju, mirovni pregovori mogli bi da počnu u januaru sledeće godine.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Šta stoji iza javnog saopštenja ruske obaveštajne službe da iza nemira u Srbiji stoji EU, a da će godišnjica pada nadstrešnice 1. novembra biti iskorišćena za dovršavanje kako su naveli u svom saopštenju"srpskog Majdana"? Da li su obaveštajne službe počele umesto tajnih kanala, da komuniciraju javno i zašto je Srbija- mala, ali nezavisna država interesantna obaveštajnim službama velikih sila? Da li se preko nas vodi rat između Rusije i EU? Gosti Stava: politički analitičar Stevica Deđanski i bivši obaveštajac Karlo Dulović.
specijal
19:30
STAV REGIONA PODGORICA
„Stav regiona – Podgorica“ o ključnim političkim, društvenim i ekonomskim pitanjima. Aktuelne teme, kompleksne analize i stručni komentari. Odgovore koji zanimaju Crnu Goru i region tražimo od relevantnih gostiju.
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Strani radnici dolaze, domaći odlaze – kakava je struktura radne snage u Srbiji? Najavljenim izmenama Zakona o radu obećava se sigurnost, a šta se realno očekuje ? Kakva su danas prava radnika i gde smo danas između dostojanstva i prekarijata. Gost: dr Mario Reljanović, predsednik Centra za dostojanstven rad.
Dvostruko ubistvo i samoubistvo dogodilo se poslepodne u Velesu. Prema informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), ubijena je žena (31) i njen otac star 68 godina.
Vojska Srbije najavila je da se uređuje ambijent za služenje vojnog roka, koji bi za mladiće i devojke trebalo da traje 75 dana. Ipak, oficir u penziji Petar Bošković i advokat Vladan Glišić upozoravaju da je predloženi rok prekratak i da odluka o uvođenju obaveznog služenja vojske deluje iznuđeno.
Student Bogdan Jovičić, koji je pritvoren nakon demoliranja prostorija SNS u Novom Sadu 15. avgusta, otpočeo je štrajk glađu nakon što mu je pritvor produžen do 30 dana. Njegov advokat Srđan Kovačević kaže da je Bogdan žrtva montiranog procesa, koji vlasti služi da bude pokazni primer.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu podiglo je optužnicu protiv trinaest osoba zbog teških dela protiv opšte sigurnosti, povodom rušenja nadstrešnice na železničkoj stanici 1. novembra 2024. godine, kada je stradalo 16 ljudi, a jedna osoba teško povređena.
Posle više od deset meseci od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, jedina preživela Teodora Martinko (24) je van životne opasnosti, ali je pred njom dug put oporavka. Potrebna joj je pomoć za rehabilitaciju i protezu.
Španska vlada proglasila je vanrednu situaciju na Balearskim ostrvima zbog povećanog dolaska migranata koji pristižu na ovaj arhipelag, prenose španski mediji.
Dva leteća automobila kineskog proizvođača električnih vozila Xpeng Inc. sudarila su se u vazduhu tokom probnog leta uoči vazduhoplovnog sajma u Čangčunu, što je ponovo otvorilo pitanja o bezbednosti ove tehnologije, prenosi Bloomberg.
Britanski kralj Čarls Treći i supruga kraljica Kamila dočekali su američkog predsednika Donalda Trampa ispred zamka Vindzor. Ovo je prva zvanična poseta Trampa Velikoj Britaniji u drugom predsedničkom mandatu.
Desničarska opoziciona stranka Alternativa za Nemačku (AfD) zabeležila je istorijski uspeh u najnovijoj anketi koju je sproveo YouGov, gde je prvi put pretekla blok Hrišćansko-demokratske i Hrišćansko-socijalne unije (CDU/CSU) sa rekordnih 27 odsto podrške, objavila je ta istraživačka agencija.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je spreman za bilateralne, a zatim i trilateralne razgovore sa ruskim liderom Vladimirom Putinom i predsednikom SAD Donaldom Trampom.
U pucnjavi u blizini srednje škole "Linkoln" u saveznoj američkoj državi Ilinois, napadač je ubio troje ljudi, a potom izvršio samoubistvo, saopštila je policija.
Albanija je postala prva zemlja na svetu koja je uvela virtuelnu ministarku javnih nabavki, Dielu. Premijer Edi Rama tvrdi da će zahvaljujući ovom rešenju tenderi biti potpuno transparentni i nepotkupljivi, dok stručnjaci upozoravaju da je Diela zapravo samo softver, bez formalnog statusa ministra.
Osumnjičeni za otmicu i ubistvo trogodišnje devojčice Medlin Meken 2007. godine, Kristijan B, pušten je iz zatvora u Nemačkoj nakon što nije bilo dovoljno dokaza da ga sud optuži za taj zločin.
Komentari (0)