(FOTO/VIDEO) Palata Jena: Spoj umetnosti i demokratije, Savet u kome francuski građani učestvuju u zakonodavnim odlukama
Palata Jena otvorena je za posete građana besplatno, u cilju obilaska arhitektonskog remek-dela Ogista Perea, ali i upoznavanja sa radom Ekonomskog, socijalnog i ekološkog veća, Treće skupštine Republike Francuske.
Istorijat i funkciju Palate Jena za Newsmax Balkans objašnjavao je političko-ekonomski analitičar Bertran Kluzel.
Ekonomski, socijalni i ekološki savet Francuske (CESE), predstavlja organizaciju civilnog društva i uključuje građane u demokratski život. To je Treća ustavna skupština Francuske. Zgrada je otvorena 1939. godine. Sama skupština je postavljena od strane generala De Gola 1958. godine.
Ogist Pere, virtuozni majstor betona, arhitekta je ovog impozantnog zdanja. Zgrada je izuzetno prestižna, i originalna. To je moderna palata, ali koja poštuje klasičnu tradiciju arhitekture Grka, Egipćana i Rimljana. Napravljena je samo od betona u težnji da imitira palatu ili hram.
"Prvobitno je bila zgrada Muzeja javnih radova. Kada je postala Ekonomski i socijalni savet, zaista je postala hram demokratije, i to je ono što je arhitekta želeo", objašnjava Kluzel.
U ovoj palati, možemo videti ljude koji rade. To je mesto gde se nalaze predstavnici participativne demokratije, predstavnici ekonomskih, socijalnih i civilnih snaga Francuske.
"Ovde su prisutne sve organizacije, sindikati, profesionalne organizacije, koje okupljaju poslovne lidere. Prisutan je zaštitnik životne sredine, ali i predstavnici gejeva i lezbejki. Na sličan način, tu su predstavnici penzionera, ali i udruženja studenata, kao i Nacionalna unija porodica. Svi slojevi populacije su predstavljeni ovde", navodi Kluzel.
Zato je, dodaje on, ova skupština postala skupština prvog glasa, francuskih građana.
"Nema nikakve veze sa zakonodavnim izborima. Nema nikakve veze sa izborima poput onih za Senat, gde se izbori vrše suštinski unutar i od strane teritorijalnih kolektivnosti. Ovde je reč o imenovanju predstavnika živih snaga zemlje. Organizacija poput ove je postavljena ne samo u Francuskoj, već i u više od 70 drugih zemalja", objašnjava naš sagovornik.
Misija ove skupštine je prilično originalna, jer se radi o savetovanju i vlade i parlamenta o najboljim mogućim predlozima zakonodavnih tekstova koji se podnose na glasanje skupštinama. Takođe, preuzimanje odgovornosti za peticije je jedan od bitnih zadataka ovog tela.
U Francuskoj, da bi se održao referendum, potrebno je skoro pet miliona ljudi da bi se sama ideja referenduma usvojila. Sa peticijom od 150.000 ljudi, sa 50.000 potpisa, Ekonomski, socijalni i ekološki savet, preuzima odgovornost za predlog građana. Dakle, daje vladi i parlamentu ideju o tome šta populacija misli i šta želi.
"Vlada može tražiti od Saveta da poradi na nekoj temi i to bi mogao biti tekst zakona koji je već napisan ili budući predlog zakona. Kao i Vlada, Narodna skupština i Senat mogu tražiti mišljenje Saveta o određenoj temi. CESE može smatrati da se određeni problem u društvu mora proučiti i da mora biti predmet posebne pažnje javnih vlasti. Tada može samostalno preduzeti akciju", navodi Kluzel.
Konvencija građana, je treća moguća akcija, koja se organizuje nezavisno od peticija i predloga vladi. Postoje grupe građana koje razmišljaju o transversalnim temama. Poslednja konvencija građana bila je o dostojansenom kraju života.
"Umreti s dostojanstvom je stvarna tema. Ova tema je izuzetno kompleksna i predstavlja saradnju svih religija, rad sa duhovnicima, sa lekarima i porodicama. Zakonski tekst koji će uskoro biti usvojen i koji će duboko transformisati stav i ponašanje Francuza u vezi sa smrću, kada želimo da je administriramo dobrovoljno", izjavio je Kluzel i zaključio da je uloga i misija Ekonomskog, socijalnog i ekološkog saveta da se omogući svakom građaninu da učestvuje u donošenju odluka.
Koji izazovi čekaju mame po dolasku iz porodilišta i kako da budu spremne na promene koje ih očekuje? Koliko im je u tom trenutku potrebna stručna pomoć? Zašto je važna dobra komunikacija između porodice i patronažne sestre ? O ovim temama govorile su gošće emisije „Tražim reč“ babica Marija Puletić, specijalista za dojenje Jelena Perić i osnivačica „Maminih priča“ Ivana Lukić. Svoja iskustva podelile su Mirjana Arsekić i Vanja Hadžić.
specijal
04:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZAVEŠTANJE-TOMAS MASARIK ( R )
Tomaš Masarik, političar, filozof, sociolog i novinar, bio je prvi predsednik Čehoslovačke i pravi heroj Češke Republike. Napadao je austrougarski savez sa Nemačkom, kao i njenu imperijalističku politiku na Balkanu. Branio je prava Srba i Hrvata, naročito u vreme aneksije Bosne i Hercegovine 1909. godine. Zahvaljujući Masariku, car Franc Jozef bio je primoran da oslobodi Srbe optužene za veleizdaju Habzburške monarhije, u montiranom Zagrebačkom procesu u kom su se čule i opasne optužbe na račun Kraljevine Srbije. Dodeljen mu je Kraljevski orden Karađorđeve zvezde. Šumadijski seljak, Jeremija Nedić, 1910. godine, nakon samo jednog razgovora, postao je pobratim Tomaša Masarika i doživotno je u ovoj državi priman uz najveće počasti.
dokumentarni
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS ( R )
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
07:00
SINTEZA (R)
Studenti treba da proglase pobedu i dozvole fakultetima da dišu. Opozicija mora da se urazumi, a vlast i Ustav da se menjaju, izjavio je istoričar i profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić. Komentarišući aktuelne višemesečne proteste u Srbiji, gost Sinteze je istakao da se u zemlji dešava bunt koji je počeo od anarhističkog modela, a postao je svestudentski. "Studenti govore da je plenum početak i kraj, a da oni pojedinačno nisu dovoljno važni da bi rekli svoje ime i prezime. I devedesetih i sada vodimo borbu oko vrednosti. Lepo je što je jedna generacija našla uzvišeni cilj. Nažalost, istorija često pokazuje da uzvišeni ciljevi dovedu do kontraefekta", naveo je Antić. Gost Sinteze je istakao da ovde nije reč o borbi demokratske protiv autoritarne Srbije. "Ne bori se demokratska Srbija protiv autoritarne Srbije, već se totalitarna Srbija bori protiv autoritarne Srbije. Studenti su uveli blokade, a nisu nikog pitali", istakao je Antić. Antić je naveo da bi bilo dobro da studenti što pre proglase pobedu. "To što predsednik govori da kontrarevolucija nije dobro. SNS rizikuje da sve izgubi. Bilo bi dobro da naredene godine imamo demokratske izbore", zaključio je gost.
Maloletni M. M. (17) preminuo je u Opštoj bolnici Novi Pazar od posledica ubodnih rana zadobijenih tokom masovne tuče ispred kafića "Jazzva" u Ulici Stevana Nemanje u Novom Pazaru, prenose lokalni mediji.
Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno je osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja dužnosti predsednika Republike Srpske zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, saznaje Newsmax Balkans.
Skupština grada Novog Sada usvojila je inicijativu gradonačelnika Žarka Mićina da se podigne spomenik stradalima u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u tom gradu. Tokom sednice su ispred Skupštine Novog Sada bili okupljeni građani koji protestuju zbog toga, a skup je protekao bez incidenata.
Siromaštvo u Srbiji i dalje pogađa veliki deo stanovništva. Zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da gotovo svaki peti građanin živi ispod granice siromaštva, sa manje od 35.606 dinara mesečno, ukoliko živi sam.
Najmanje četiri osobe su poginule u pucnjavi u baru u gradu Anakonda, u saveznoj američkoj državi Montana, dok potraga za osumnjičenim još traje, saopštili su zvaničnici.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp naredio je da se dve nuklearne podmornice pozicioniraju u regionima blizu Rusije kao odgovor na pretnje bivšeg predsednika Rusije Dmitrija Medvedeva.
Šiitski vojno-politički pokret Ansar Alah (Huti), koji vlada severnim Jemenom, ponovo je napao aerodrom "Ben Gurion" u Izraelu, rekao je portparol oružanih snaga Huta Jahja Sarija.
Kambodža će nominovati aktuelnog predsednika SAD Donalda Trampa za Nobelovu nagradu za mir zbog njegove direktne uloge u zaustavljanju nedavnog oružanog sukoba na granici sa Tajlandom, izjavio je zamenik premijera Kambodže Sun Čantol.
Kancelarija Ujedinjenih nacija za ljudska prava (OHCHR) saopštila je da je od 27. maja najmanje 1.373 Palestinaca ubijeno dok su pokušavali da dobiju pomoć u hrani u Pojasu Gaze.
Na planini Levotobi Laki-Laki u provinciji Istočna Nusa Tengara u Indoneziji eruptirao je vulkan, izbacujući stub pepela visok preko 10 kilometara, saopštila je Indonežanska vulkanološka agencija.
Ukrajina je spremna na sastanak na najvišem nivou s ruskim rukovodstvom ukoliko Moskva zaista pokaže ozbiljnost i spremnost da okonča rat i uspostavi pravedan i trajan mir, izjavio je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Dugogodišnji španski političar i funkcioner Hoze Marija Anhel Batalja podneo je ostavku nakon što je otkriveno da je više od četiri decenije koristio falsifikovanu univerzitetsku diplomu kako bi ušao u javnu službu.
Komentari (0)