(VIDEO) "Smanjeni prinosi i višemilionska šteta": Mrazevi i pad temperature brinu voćare, kajsija najteže pogođena
Nagli pad temperature, sneg i jutarnji mrazevi ponovo brinu naše voćare. Kajsija je, šestu godinu zaredom, najteže pogođena, a pitanje je koliko su ugrožene i ostale voćne vrste. Stručnjaci upozoravaju da je šteta ogromna, a da će prinosi biti znatno umanjeni.
Temperature ispod nule oštetile su voćnjake u najosetljivijoj fazi razvoja - tokom cvetanja.
Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu Dejan Đurović istakao je za Newsmax Balkans da je šteta velika i da će prinos biti manji za oko 90 odsto.
"Štete su velike. Imali smo pre dve nedelje neki mraz ovde od minus šest, kada je stradala kajsija i breskva. Jutros je bilo negde oko minus četiri, i nakon nekog detaljnijeg pregleda vidimo da je dosta izmrzla, praktično trešnja je skoro, ne desetkovana, nego mislim da će prinosi biti skoro 90 odsto smanjeni, ako ne i jače, slično je i sa višnjom. Kruška je takođe jako izmrzla. Jabuka, koja je u principu najotpornija, odnosno nalazi se još uvek u fazi početka cvetanja ili u fazi 10 do 15 odsto otvorenih cvetova, vidimo da je i kod nje jako veliko izmrzavanje", rekao je Đurović.
Naučnici istraživačke agencije Aria, koju finansira britanska vlada sa 800 miliona funti, istražiće u okviru svog projekta potencijal matica u pčelinjim zajednicama za eventualni pronalazak terapija koje bi mogle da produže ljudski vek.
Krajem prošle godine ornitolozi Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) su u ataru sela Pukovac u opštini Doljevac otkrili nelegalni poligon za hvatanje ptica pevačica lepljivim mamcima, sa desetak namenski postavljenih klopki.
Autor i voditelj emisije "Dobra zemlje" Uroš Davidović naveo je za Newsmax Balkans da se od 2002. ovako nešto nije desilo i da možemo reći da je ovo prirodna katastrofa.
"Što se tiče ukupne štete na nivou cele Srbije, pričamo sigurno o desetinama miliona evra, gde smo izgubili ova dva dana ili dan, možda kažemo da je prošla noć bila najgora, ali na nivou Srbije možda i više desetina miliona evra, pogotovo kod voća koje je izvozni proizvod, kao što je jabuka, pa i kruška, trešnja. Tu su problemi veliki, i država će mnogo ostvariti mnogo manje prihoda. Biće prilično velike štete generalno za poljoprivredu, za BDP. Ceo taj sistem i lanac su sada ugroženi", naglasio je Davidović.
Direktor Instituta za voćarstvo rekao je da su očekivali ekstremno plodnu godinu, jer je voće dobro pripremljeno tokom zime i zaključuje da ove godine ipak nećemo ostati bez roda.
"Ove godine sigurno nećemo ostati bez roda voćaka, jer uvek ima lokaliteta gde mraza nije bilo ili je bilo jako blagih i niskih temperatura ispod nule koje nisu nanela velike štete. I očekivali smo jednu ekstremno rodnu godinu, jer je voće ušlo jako dobro pripremljeno u zimu i očekivali smo svi da ove godine imamo rekordne prinose u zasadima", objasnio je sagovornik Newsmax Balkans.
Mali broj osiguravajućih kuća nudi osiguranje za voće
Šteta na terenu će tek biti vidljiva. Pitanje koje najviše brine voćare jeste da li će moći i koliko da je naplate. Mali broj osiguravajućih kuća nudi osiguranje voćnih vrsta jer su rizici veliki i rastu iz godine u godinu.
"Osiguravajuće kuće se jako teško odlučuju. Mislim da je to možda zanemarljivo mali broj. I pitanje da li uopšte rade osiguranje voćnih vrsta kao što su kajsija, trešnja, jer je rizik jako velik iz godine u godinu veći. Morale bi premije da budu nenormalno velike što praktično proizvođači ne bi mogli da isfinansiraju. Oni osiguravaju tek kad 50 odsto dođe do precvetavanja", zaključio je profesor Poljoprivrednog fakulteta Dejan Đurović.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Najvažniji zapis o čoveku nije napisao čovek, već njegov tvorac. To je genom – knjiga napisana sa samo četiri slova: A, T, C, G. Bez metafora, bez ideologija. Samo gola istina u ćeliji. Genom svedoči bez zastava i bez fanfara, on nas podseća da je svako telo mapa sveta – mozaik naroda, ukrštanja i večite migracije. Da li smo spremni da saznamo ko smo? Večeras razgovaramo sa Jovicom Krtinićem, istaknutim istraživačem genetičke genealogije. O genomskoj istini, identitetu bez mitova i o budućnosti samospoznaje.
Dvostruko ubistvo i samoubistvo dogodilo se poslepodne u Velesu. Prema informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), ubijena je žena (31) i njen otac star 68 godina.
Vojska Srbije najavila je da se uređuje ambijent za služenje vojnog roka, koji bi za mladiće i devojke trebalo da traje 75 dana. Ipak, oficir u penziji Petar Bošković i advokat Vladan Glišić upozoravaju da je predloženi rok prekratak i da odluka o uvođenju obaveznog služenja vojske deluje iznuđeno.
Student Bogdan Jovičić, koji je pritvoren nakon demoliranja prostorija SNS u Novom Sadu 15. avgusta, otpočeo je štrajk glađu nakon što mu je pritvor produžen do 30 dana. Njegov advokat Srđan Kovačević kaže da je Bogdan žrtva montiranog procesa, koji vlasti služi da bude pokazni primer.
Prosvetna inspekcija došla je u beogradsku Osnovnu školu "Pavle Savić" gde je razgovarala sa novopostavljenim vršiocem dužnosti direktora Nenadom Tasićem i roditeljima koji se protive njegovom imenovanju.
Primarni cilj Telekoma je opstanak na KiM, razvoj sajber bezbednosti i transformacija uz primenu veštačke inteligencije. U ostvarenju tih ciljeva Telekom ima podršku američke administracije i finansijskih institucija, izjavio je za Newsmax Balkans generalni direktor kompanije Vladimir Lučić.
Sve banke koje odobravaju dinarske, gotovinske i potrošačke kredite kao i stambene kredite su do 15. septembra objavile posebne ponude kredita za građane i penzionere sa redovnim mesečnim primanjima do 100.000 dinara, izjavila je šefica Odseka za analizu bankarskog sektora NBS Nevena Sokolović.
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je posebne ponude kredita za zaposlene i penzionere s redovnim mesečnim primanjima do 100.000 dinara, koje sadrže povoljnije uslove kreditiranja u odnosu na standardnu ponudu konkretne banke, uključujući niže kamatne stope i neplaćanje naknada za obradu zahteva.
Banke u Srbiji obavezne su da od 15. septembra smanje kamatne stope na potrošačke, gotovinske i stambene kredite za zaposlene i penzionere čija su primanja manja od 100.000 dinara.
Evropska centralna banka priprema uvođenje digitalnog evra, nove forme novca koja bi funkcionisala kao dopuna fizičkoj gotovini, ali u digitalnom obliku.
Poljoprivrednici u Srbiji ove godine suočili su se sa dvostrukim udarcem prirode, prolećni mraz u fazi cvetanja i letnja suša značajno su umanjili prinose i narušili kvalitet domaćeg voća i povrća, objasnio je za Newsmax Balkans agroekonomista Žarko Galetin.
Već od početka godine građani Srbije suočeni su sa rastom cena brojnih usluga i nameta. Mnogi gradovi povećali su cene komunalnih usluga, dok su porezi i takse uvećani na nivou cele zemlje.
Komentari (0)