(VIDEO) Prof. Dimović o kolapsu energetskog sistema na Pirinejskom poluostrvu: Došlo je do nestabilnih vremenskih uslova
Nuklerna energija nije nikakav činilac zbog kolapsa energetskog sistema na Pirinejskom poluostrvu, već je reč o nestabilnim vremenskim prilikama. Došlo je do veće proizvodnje iz solarnih elektrana, što je dovelo do nestabilnih oscilatornih promena napona i pada mreže, kaže prof. dr Slavko Dimović.
Profesor Dimović iz Instituta za nuklearne nauke Vinča, u emisiji "Presek", objasnio je zašto je došlo do prekida u napajanju, i zašto je energetski sistem na Pirinejskom poluostrvu doživeo kolaps.
Prekinuto je napajanje za više od četiri miliona domaćinstava i firmi.
"Došlo je do nestabilnih vremenskih uslova. Znamo da je Španija zemlja sa najvećim brojem sunčanih dana. Oni forsiraju primenu alternativnih izvora energije, odnosno solarnih panela. Zapravo, to je zabluda, zato što alternativni izvori energije u svim kalkulacijama mogu do 30 odsto. Oni su u ovom trenutku imali među 86 odsto, čak se govori i čitavih 100 odsto kapaciteta vezano za solarne panele", objašnjava Dimović.
Jedna od teorija koja upućuje na razlog energetskog kolapsa koji je na nekoliko sati ostavio u mraku Španiju i Portugal je da je došlo do nestabilnosti u funkcionisanju solarnog sistema energije. Fizičar Nikola Cvetanović kaže da se našem sistemu ovakva havarija teško može desiti.
Jedan od reaktora u francuskoj nuklearnoj centrali "Golfeš", koja se nalazi na jugu Francuske, automatski je zaustavljen u ponedeljak popodne zbog kvara na elektroenergetskom mrežnom sistemu Iberijskog poluostrva, koji je izazvao prekid električnog napajanja u Španiji i Portugalu.
Prema njegovim rečima, blokaut se dogodio u pola jedan, kada je sunce u zenitu.
"Kod nestabilnih ili ne bazičnih izvora energije, kao što su solarni paneli, usled viška proizvodnje struje dolazi do nestabilnih, haotičnih promena napona i zapravo dolazi do pada na energetskoj mreži", objašnjava naš sagovornik.
Prema njegovim rečima, bez nuklearne energije ne postoje održiva rešenja za povećanje proizvodnje električne struje, a s druge strane, i za očuvanje životne sredine. Ona je najbezbednija, najefikasnija i najeftinija vrsta energije.
Nuklearke u Srbiji
Broj nuklearnih elektrana u svetu, pa i u našem regionu, sve je veći. Sve se više govori o tome da su one neophodne i kod nas, s obzirom na očigledan porast potražnje za električnom energijom u svetu, malo pre smo razgovarali o tome. Na pitanje gde je Srbija danas na tom putu, naš gost odgovara:
"Srbija je izašla iz procesa zone neodlučnosti, ukinula je moratorium. Drugo, Vinča kao najveći nacionalni institut u jugoistočnoj Evropi okuplja kadrove kroz formiranje komisije za nuklearnu energiju. Ona će zapravo da bude zamajac kako akademske, tako i stručno-tehničke saradnje u kooperaciji sa ministarstvom energetike, koje će voditi srpski nuklearni program", objašnjava Dimović.
Prema njegovim rečima, srpski nuklearni program treba da prođe kroz tri faze.
"Prva faza je edukacija stanovništva, zatim vraćanje kadrova koji su u inostranstvu, formiranje novih kadrova kroz doktorske i master studijske programe, koje opet će da vodi institut Vinča. Treća stvar je vezana za legislativu, za pravne okvire, kao i za odabir lokacije i izgradnju nove nuklearne elektrane", zaključuje naš sagovornik.
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Najvažniji zapis o čoveku nije napisao čovek, već njegov tvorac. To je genom – knjiga napisana sa samo četiri slova: A, T, C, G. Bez metafora, bez ideologija. Samo gola istina u ćeliji. Genom svedoči bez zastava i bez fanfara, on nas podseća da je svako telo mapa sveta – mozaik naroda, ukrštanja i večite migracije. Da li smo spremni da saznamo ko smo? Večeras razgovaramo sa Jovicom Krtinićem, istaknutim istraživačem genetičke genealogije. O genomskoj istini, identitetu bez mitova i o budućnosti samospoznaje.
specijal
17:00
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Dvostruko ubistvo i samoubistvo dogodilo se poslepodne u Velesu. Prema informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), ubijena je žena (31) i njen otac star 68 godina.
Vojska Srbije najavila je da se uređuje ambijent za služenje vojnog roka, koji bi za mladiće i devojke trebalo da traje 75 dana. Ipak, oficir u penziji Petar Bošković i advokat Vladan Glišić upozoravaju da je predloženi rok prekratak i da odluka o uvođenju obaveznog služenja vojske deluje iznuđeno.
Student Bogdan Jovičić, koji je pritvoren nakon demoliranja prostorija SNS u Novom Sadu 15. avgusta, otpočeo je štrajk glađu nakon što mu je pritvor produžen do 30 dana. Njegov advokat Srđan Kovačević kaže da je Bogdan žrtva montiranog procesa, koji vlasti služi da bude pokazni primer.
Prosvetna inspekcija došla je u beogradsku Osnovnu školu "Pavle Savić" gde je razgovarala sa novopostavljenim vršiocem dužnosti direktora Nenadom Tasićem i roditeljima koji se protive njegovom imenovanju.
Primarni cilj Telekoma je opstanak na KiM, razvoj sajber bezbednosti i transformacija uz primenu veštačke inteligencije. U ostvarenju tih ciljeva Telekom ima podršku američke administracije i finansijskih institucija, izjavio je za Newsmax Balkans generalni direktor kompanije Vladimir Lučić.
Sve banke koje odobravaju dinarske, gotovinske i potrošačke kredite kao i stambene kredite su do 15. septembra objavile posebne ponude kredita za građane i penzionere sa redovnim mesečnim primanjima do 100.000 dinara, izjavila je šefica Odseka za analizu bankarskog sektora NBS Nevena Sokolović.
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je posebne ponude kredita za zaposlene i penzionere s redovnim mesečnim primanjima do 100.000 dinara, koje sadrže povoljnije uslove kreditiranja u odnosu na standardnu ponudu konkretne banke, uključujući niže kamatne stope i neplaćanje naknada za obradu zahteva.
Banke u Srbiji obavezne su da od 15. septembra smanje kamatne stope na potrošačke, gotovinske i stambene kredite za zaposlene i penzionere čija su primanja manja od 100.000 dinara.
Evropska centralna banka priprema uvođenje digitalnog evra, nove forme novca koja bi funkcionisala kao dopuna fizičkoj gotovini, ali u digitalnom obliku.
Poljoprivrednici u Srbiji ove godine suočili su se sa dvostrukim udarcem prirode, prolećni mraz u fazi cvetanja i letnja suša značajno su umanjili prinose i narušili kvalitet domaćeg voća i povrća, objasnio je za Newsmax Balkans agroekonomista Žarko Galetin.
Već od početka godine građani Srbije suočeni su sa rastom cena brojnih usluga i nameta. Mnogi gradovi povećali su cene komunalnih usluga, dok su porezi i takse uvećani na nivou cele zemlje.
Komentari (0)