(VIDEO) Direktor Instituta za voćarstvo o ovogodišnjim prinosima: Treba očekivati višu cenu voća
Bez obzira na to koliko se tehnoloških inovacija dogodi u poljoprivredi, proizvodnja će uvek zavisiti od vremenskih prilika tokom sezone. Osim što strepe od vremenskih neprilika, poljoprivrednici se često suočavaju i sa ogromnim rastom troškova porizvodnje.
Direktor čačanskog Instituta za voćarstvo dr Darko Jevremović rekao je za Newsmax Balkans da će prinosi ove godine verovatno biti na nivou prošle, kada je takođe bilo velike štete od poznih prolećnih mrazeva.
"Zasad su podaci takvi da će biti jako smanjen prinos kajsije u čačanskom kraju. I ne samo u Čačku, već i na teritoriji čitave Srbije. Velika oštećenja je pretrpela i trešnja i gotovo sve koštičavo voće, pa i šljiva gde je rod gotovo prepolovljen u našem kraju, a nešto blaže štete su pretrpele i jabučaste voćne kulture, pre svega jabuka, kao vrsta koja se dominantno gaji u našoj zemlji", precizirao je Jevremović.
"Čim robe ima malo, cena mora da bude veća"
Naš sagovornik je u emisiji "Presek" konstatovao da zasad nema velikih problema u proizvodnji, kada govorimo o voćnjacima gde je ostalo roda.
"Voćari preduzimaju sve mere zaštite i sprovode ih redovno u svojim zasadima. Tako da je za sada situacija jako dobra i jako povoljna. I napominjem da u zasadima gde nije bilo problema sa mrazom, očekuje se gotovo rekordan rod", istakao je on.
Mraz i vremenske nepogode ozbiljno su ugrozili ovogodišnji rod voća u Srbiji. Najviše su pogođene kajsije, šljive i maline, dok se i za višnju očekuje upola manji prinos.
Mraz je prethodnih dana naneo velike štete voćarima, naročito u Zapadnoj Srbiji. Skoro je uništen ovogodišnji rod kajsije, kruške i rane trešnje. U Timočkoj Krajini više se gaje šljiva i dunja, a procena štete biće urađena, prema rečima stručnjaka, u narednih nekoliko dana.
Kako je rekao, treba očekivati da ove cene voća budu skuplje.
"Svedoci smo da na pijacama trešnje već imaju cenu preko 1.000, 1.500 dinara, kajsije su tu oko 900 dinara, odnosno 1.000 dinara, tako da treba očekivati višu cenu voća. Gotovo svog voća. Rod je umanjen i, naravno, zakon ponude i potražnje, čim neke robe ima malo, cena svakako mora da bude visoka", podvukao je Jevremović.
"Mnogo voćara prelazi na organsku proizvodnju"
Prema njegovim rečima, državni podsticaji su jedan od bitnih faktora za podsticanje organske proizvodnje.
"Podsticaji za organsku proizvodnju su viši nego kada govorimo o integralnoj i klasičnoj proizvodnji, i jako puno voćara prelazi upravo na sistem organske proizvodnje jer je i veći podsticaj države. Upravo konfiguracija terena u centralnoj Srbiji, u zapadnoj Srbiji je takva da pogoduje organskoj proizvodnji koja je pre svega odlika manjih površina, manjih parcela, nekih izolovanih parcela i sa dobrim odabirom samog lokaliteta, sorte i vrste za gajenje mogu se postići jako dobri prinosi", naveo je Jevremović.
Dodao je i da se poljoprivrednici dosta oslanjaju na pomoć države kada su u pitanju subvencije.
"Bez tih sredstava proizvodnja bi sigurno bila u velikom problemu. Ne zbog toga što su izdvajanja mala, ona su veća, iz godine u godinu su sve veća i veća, već upravo zbog ovakvih klimatskih prilika koje su takve da je sada bilo šta raditi jako nepredvidivo. Vrlo brzo dolazi do, vrlo često dolazi do ovakvih problema sa mrazevima, to je pojava grada, tu je osiguranje, ali nekad ni to ne može da nadomesti probleme i štete koje se javljaju", napomenuo je on.
Zaključio je da je pomoć države presudna kada se radi o poljoprivrednim proizvodnjama, a konkretno o voćarstvu koje je ugroženo klimatskim promenama.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Najvažniji zapis o čoveku nije napisao čovek, već njegov tvorac. To je genom – knjiga napisana sa samo četiri slova: A, T, C, G. Bez metafora, bez ideologija. Samo gola istina u ćeliji. Genom svedoči bez zastava i bez fanfara, on nas podseća da je svako telo mapa sveta – mozaik naroda, ukrštanja i večite migracije. Da li smo spremni da saznamo ko smo? Večeras razgovaramo sa Jovicom Krtinićem, istaknutim istraživačem genetičke genealogije. O genomskoj istini, identitetu bez mitova i o budućnosti samospoznaje.
Dvostruko ubistvo i samoubistvo dogodilo se poslepodne u Velesu. Prema informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), ubijena je žena (31) i njen otac star 68 godina.
Vojska Srbije najavila je da se uređuje ambijent za služenje vojnog roka, koji bi za mladiće i devojke trebalo da traje 75 dana. Ipak, oficir u penziji Petar Bošković i advokat Vladan Glišić upozoravaju da je predloženi rok prekratak i da odluka o uvođenju obaveznog služenja vojske deluje iznuđeno.
Student Bogdan Jovičić, koji je pritvoren nakon demoliranja prostorija SNS u Novom Sadu 15. avgusta, otpočeo je štrajk glađu nakon što mu je pritvor produžen do 30 dana. Njegov advokat Srđan Kovačević kaže da je Bogdan žrtva montiranog procesa, koji vlasti služi da bude pokazni primer.
Prosvetna inspekcija došla je u beogradsku Osnovnu školu "Pavle Savić" gde je razgovarala sa novopostavljenim vršiocem dužnosti direktora Nenadom Tasićem i roditeljima koji se protive njegovom imenovanju.
Primarni cilj Telekoma je opstanak na KiM, razvoj sajber bezbednosti i transformacija uz primenu veštačke inteligencije. U ostvarenju tih ciljeva Telekom ima podršku američke administracije i finansijskih institucija, izjavio je za Newsmax Balkans generalni direktor kompanije Vladimir Lučić.
Sve banke koje odobravaju dinarske, gotovinske i potrošačke kredite kao i stambene kredite su do 15. septembra objavile posebne ponude kredita za građane i penzionere sa redovnim mesečnim primanjima do 100.000 dinara, izjavila je šefica Odseka za analizu bankarskog sektora NBS Nevena Sokolović.
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je posebne ponude kredita za zaposlene i penzionere s redovnim mesečnim primanjima do 100.000 dinara, koje sadrže povoljnije uslove kreditiranja u odnosu na standardnu ponudu konkretne banke, uključujući niže kamatne stope i neplaćanje naknada za obradu zahteva.
Banke u Srbiji obavezne su da od 15. septembra smanje kamatne stope na potrošačke, gotovinske i stambene kredite za zaposlene i penzionere čija su primanja manja od 100.000 dinara.
Evropska centralna banka priprema uvođenje digitalnog evra, nove forme novca koja bi funkcionisala kao dopuna fizičkoj gotovini, ali u digitalnom obliku.
Poljoprivrednici u Srbiji ove godine suočili su se sa dvostrukim udarcem prirode, prolećni mraz u fazi cvetanja i letnja suša značajno su umanjili prinose i narušili kvalitet domaćeg voća i povrća, objasnio je za Newsmax Balkans agroekonomista Žarko Galetin.
Već od početka godine građani Srbije suočeni su sa rastom cena brojnih usluga i nameta. Mnogi gradovi povećali su cene komunalnih usluga, dok su porezi i takse uvećani na nivou cele zemlje.
Komentari (0)