(VIDEO) Trampove carine i Srbija: Analitičari objašnjavaju kako politika SAD utiče na male izvoznike
Od 1. avgusta SAD uvodi nove carinske stope za više od 10 država, a među njima se nalazi i Srbija. Samo direktnom diplomatijom tarife mogu da se koriguju, navodi profesor Miloš Laban, dok profesor Ekonomskog fakulteta Dejan Šoškić kaže da će tarife negativno uticati na izvoz srpskih privrednika.
Američki predsednik Donald Tramp saopštio je u pismu predsedniku Aleksandru Vučiću da se našoj zemlji uvode carine od 35 odsto. Ipak, on je napomenuo da bi takva politika mogla da se promeni uz dogovor, u zavisnosti od odnosa SAD i Srbije i da li će Srbija razvijati proizvodnju u SAD.
Tramp je naglasio i da postoji značajan trgovinski deficit Amerike sa Srbijom, i zamolio Vučića da razume da je carina od 35 odsto daleko manja od onoga što je potrebno da se eliminiše razlika u trgovinskom deficitu između dve zemlje.
Ukoliko bi ceo izvoz iz Srbije u SAD bio opterećen carinama od 37 odsto, pa čak i 25 procenata, većina srpskih kompanija jednostavno ne bi mogla da izađe na kraj sa tim, kaže za Newsmax Balkans Bojan Stanić iz Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju Privredne komore Srbije (PKS).
Glavna urednica lista "Ekonometar" Radojka Nikolić rekla je za Newsmax Balkans da je za ekonomsku situaciju u Srbiji mnogo veća opasnost Evropska unija, nego spoljno-trgovinska razmena sa Amerikom.
Koliko će potezi SAD posle uvođenja carina uticati na tržište i kako će izgledati svet u nedeljama koje su pred nama, za Newsmax Balkans su objasnili novinar Politike Marko Lakić i ekonomista profesor Ivan Arnautović.
Profesor Laban smatra da je Srbija kolateralna šteta ovih sankcija, jer njena trgovinska razmena sa SAD je statistička greška u američkoj ekonomiji.
"Prave mete ovih carina su Japan i Južna Koreja, sa kojima SAD ima veliku trgovinsku razmenu. Međutim, da ne bi ispalo da njih pritiskaju tarifama, ovako je carinama obuhvataju desetak država, i time Vašington ima principijelan diplomatski stav", navodi Laban.
Sagovornik Newsmax Balkans smatra da Srbija treba da ima jače bilateralne odnose sa SAD.
"Treba polagati nadu u diplomatiju, jer neka rešenja se tu mogu naći, kroz sporazume o nekoj vrsti strateškog partnerstva sa Sjedinjenim Državama. Ne treba zaboraviti da je generalna Trampova politika, jedna distanca prema međunarodnim organizacijama. Tramp je zauzeo stav da se samo bilateralni dogovori prave", navodi profesor Laban.
Printscreen: Newsmax BalkansMiloš Laban
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Dejan Šoškić ocenjuje da će nove carine značajno otežati plasman domaćih proizvoda na američko tržište.
"Naši proizvođači će imati dve opcije: da snize cene, čime bi ugrozili profitabilnost, ili da smanje izvoz i pokušaju da nađu alternativna tržišta. U svakom slučaju, izvozni proces će biti komplikovaniji, a Amerika može lako da se snabde sa drugih tržišta", rekao je Šoškić.
Prema njegovim rečima, carine su deo šireg plana američke administracije da smanji trgovinski deficit, ali je koncept ekonomski diskutabilan.
"Teorijski je problematično posmatrati pojedinačne zemlje u rešavanju ukupnog trgovinskog deficita. Nijedna država nema izbalansiranu razmenu sa svim partnerima. Vezivanje visine carina za konkretne bilateralne deficite nije održiv pristup", ocenjuje Šoškić, dodajući da je moguće da će se o ovim merama još raspravljati unutar samih Sjedinjenih Država.
Na pitanje koliko bi bilo teško ponovo zauzeti izgubljene pozicije na američkom tržištu ako carine budu ukinute, Šoškić kaže da to zavisi od vrste proizvoda.
"Srpski brendovi u Americi nisu prepoznatljivi na širokom tržištu i najčešće su zamenljivi. To znači da bi gubitak tržišta mogao biti reverzibilan, ali samo ako se očuvaju kontakti s uvoznicima i distributerima. Ukoliko su oni lojalni, moguće je obnoviti pozicije", kaže profesor Šoškić.
Komentarišući izjavu predsednika Trampa da bi carine mogle biti izbegnute ako kompanije iz Srbije presele proizvodnju u SAD, Šoškić ocenjuje da je to nerealno za domaću privredu.
"Takva izjava je generička poruka svima i deo je strategije za vraćanje industrije u SAD. To funkcioniše za velike kompanije, kao što su japanski proizvođači automobila koji su još osamdesetih otvarali fabrike u Americi. Naši izvoznici nemaju takvu snagu. Iako ne isključujem izuzetke, generalno to nije realna opcija za Srbiju", zaključuje Šoškić.
Gostovanje profesora Miloša Labana i Dejana Šoškića pogledate u videu:
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Najvažniji zapis o čoveku nije napisao čovek, već njegov tvorac. To je genom – knjiga napisana sa samo četiri slova: A, T, C, G. Bez metafora, bez ideologija. Samo gola istina u ćeliji. Genom svedoči bez zastava i bez fanfara, on nas podseća da je svako telo mapa sveta – mozaik naroda, ukrštanja i večite migracije. Da li smo spremni da saznamo ko smo? Večeras razgovaramo sa Jovicom Krtinićem, istaknutim istraživačem genetičke genealogije. O genomskoj istini, identitetu bez mitova i o budućnosti samospoznaje.
specijal
17:00
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
17:30
STAV REGIONA SARAJEVO
„Stav regiona – Sarajevo“, prostor u kom se otvaraju ključna pitanja koja oblikuju Bosnu i Hercegovinu i region. Kompleksne analize sa stručnim gostima i jasnim stavovima o političkoj dinamici, društvenim debatama i regionalnim izazovima.
Dvostruko ubistvo i samoubistvo dogodilo se poslepodne u Velesu. Prema informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), ubijena je žena (31) i njen otac star 68 godina.
Vojska Srbije najavila je da se uređuje ambijent za služenje vojnog roka, koji bi za mladiće i devojke trebalo da traje 75 dana. Ipak, oficir u penziji Petar Bošković i advokat Vladan Glišić upozoravaju da je predloženi rok prekratak i da odluka o uvođenju obaveznog služenja vojske deluje iznuđeno.
Student Bogdan Jovičić, koji je pritvoren nakon demoliranja prostorija SNS u Novom Sadu 15. avgusta, otpočeo je štrajk glađu nakon što mu je pritvor produžen do 30 dana. Njegov advokat Srđan Kovačević kaže da je Bogdan žrtva montiranog procesa, koji vlasti služi da bude pokazni primer.
Prosvetna inspekcija došla je u beogradsku Osnovnu školu "Pavle Savić" gde je razgovarala sa novopostavljenim vršiocem dužnosti direktora Nenadom Tasićem i roditeljima koji se protive njegovom imenovanju.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu podiglo je optužnicu protiv trinaest osoba zbog teških dela protiv opšte sigurnosti, povodom rušenja nadstrešnice na železničkoj stanici 1. novembra 2024. godine, kada je stradalo 16 ljudi, a jedna osoba teško povređena.
Primarni cilj Telekoma je opstanak na KiM, razvoj sajber bezbednosti i transformacija uz primenu veštačke inteligencije. U ostvarenju tih ciljeva Telekom ima podršku američke administracije i finansijskih institucija, izjavio je za Newsmax Balkans generalni direktor kompanije Vladimir Lučić.
Sve banke koje odobravaju dinarske, gotovinske i potrošačke kredite kao i stambene kredite su do 15. septembra objavile posebne ponude kredita za građane i penzionere sa redovnim mesečnim primanjima do 100.000 dinara, izjavila je šefica Odseka za analizu bankarskog sektora NBS Nevena Sokolović.
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je posebne ponude kredita za zaposlene i penzionere s redovnim mesečnim primanjima do 100.000 dinara, koje sadrže povoljnije uslove kreditiranja u odnosu na standardnu ponudu konkretne banke, uključujući niže kamatne stope i neplaćanje naknada za obradu zahteva.
Banke u Srbiji obavezne su da od 15. septembra smanje kamatne stope na potrošačke, gotovinske i stambene kredite za zaposlene i penzionere čija su primanja manja od 100.000 dinara.
Evropska centralna banka priprema uvođenje digitalnog evra, nove forme novca koja bi funkcionisala kao dopuna fizičkoj gotovini, ali u digitalnom obliku.
Poljoprivrednici u Srbiji ove godine suočili su se sa dvostrukim udarcem prirode, prolećni mraz u fazi cvetanja i letnja suša značajno su umanjili prinose i narušili kvalitet domaćeg voća i povrća, objasnio je za Newsmax Balkans agroekonomista Žarko Galetin.
Već od početka godine građani Srbije suočeni su sa rastom cena brojnih usluga i nameta. Mnogi gradovi povećali su cene komunalnih usluga, dok su porezi i takse uvećani na nivou cele zemlje.
Komentari (0)