(VIDEO) Da li će se budući ratovi voditi zbog litijuma: "Postoji ogromna potreba za njim i neće prestati"
Profesor Rudarsko-geološkog fakulteta u penziji dr Dinko Knežević rekao je da će litijum za koju godinu steći svoju pravu cenu, pa će se tek onda videti da li vredi kao zlato. Stručnjak za energetiku Miodrag Kapor je dodao da postoji ogromna potreba za litijumom i da ona neće prestati.
Ugledni časopis Politiko nedavno je objavio da će se ratovi u budućnosti voditi zbog litijuma, kao nekada zbog zlata ili nafte.
Knežević smatra da je to sve velika politika koja se nadovezuje na one ekonomske zakone ponude i potražnje.
"Litijum će za koju godinu ili u nekom doglednom periodu steći svoju pravu cenu, i onda ćemo videti da li je pravo zlato ili je zlato koje ga je malo patina uhvatila", ocenio je Knežević u emisiji "Stav dana".
Printscreen: Newsmax Balkans
Kapor je naveo da se potreba za litijumom nalazi u skladištenju energije.
"Znamo da električna vozila zavise od litijuma u doglednoj budućnosti, neće biti alternative. Dakle, ono je traženo, vidimo u Ukrajini šta se desilo, da je istočni deo u Ukrajini, jedan deo depozita litijuma trenutno kupljen od Ruske Federacije. Međutim, Srbija bi sa projektom Jadar zadovoljila 90 odsto potreba za litijum i on bi se prerađivao iz jedinstvene rude, jadarita, koje nigde nema u svetu. Dakle, postoji ogromna potreba, ona neće prestati", pojasnio je Kapor.
Kapor: Kina igra svoju geopolitičku ulogu
Prema njegovim rečima, trenutno, Kina igra svoju geopolitičku ulogu tako što kontroliše većinu prodaje litijuma, i samim tim koristi svoju polumonopolsku poziciju da utiče na cenu tog elementa u svetu.
Litijum nije samo sirovina za baterije, već i pitanje geopolitičke moći. Nedavno su ruske snage preuzele kontrolu nad nalazištem litijuma Ševčenko u Donjeckoj oblasti, koje se smatra jednim od najperspektivnijih u Ukrajini.
Ambasadorka Nemačke u Srbiji Anke Konrad izjavila je da proces pristupanja Srbije Evropskoj uniji nema veze sa realizacijom projekta "Jadar", jer su to, kako kaže, dva paralelna, ali nezavisna procesa, a dodala je i da odnos Srbije i Nemačke ne zavisi od realizacije tog projekta.
Knežević je istakao da na spisku u Evropi ima četrdeset i više kritičnih minerala, a samo jedan od njih litijum.
"Postaje problem što istočne zemlje, sad uključujete i Ukrajinu i Rusiju i Kinu, imaju većinu tih kritičnih mineralnih sirovina. A definicija kritičnih mineralnih sirovina je vrlo prosta, dakle, imate para, možete da kupite sve, a onaj ko ima to neće da vam proda. A neće da vam proda iz bilo kojeg razloga - zato što vas mrzi, zato što uvijete politiku koja se njemu ne sviđa, zato što ste u ratu ili sa nekim njegovim prijateljima u ratu ili nema nekakav interes. To vidite recimo sad sa Kinezima koji kažu nećemo da vam prodamo i gotovo", ukazao je Knežević.
Knežević: Srbija ima rezervu za 50 godina
Kapor je naveo da je Srbija sasvim slučajno pronašla litijum.
"Tražili bor, pronašli su bor, ali su pronašli i litijum 1904. godine. Jadarit je registrovan 2006. godine kao jedinstven mineral u svetu, jer niko drugi nema to. To je tako stajalo i onda se shvatilo koliko je vrednost toga. Srbija je imala tu jedinstvenu prednost u odnosu sve druge države. I zato je to pitanje, zašto druge zemlje ne eksploatišu litijum, pa zato što nisu imali sreću kod Srbije, da je pronašla litijum na prvom mestu. To je glavno pitanje, ali ne, u javnosti vlada fama da Evropa to neće da radi, nego hoće da napravi rudarsku koloniju Srbiju. I onda dolazimo do pitanja, kome to odgovara? Kome odgovara da se šire takve dezinformacije protiv Evropske unije? Kome nije stalo da Srbija uđe u Evropsku uniju, da bi prihvatila te standarde. A tu imamo spoljno političke igrače, kao što su Rusija i Kina, vrlo prirodno", konstatovao je Kapor.
Na pitanje koliko je Srbija bogata litijumom, naš sagovornik je precizirao da 90 odsto evropskih potreba za litijumom Srbija može da zadovolji.
Knežević je dodao da Srbija ima rezervu za 50 godina.
"Procene su 30 do 35 godina, znači sigurno će biti litijumske baterije, prema tome, možemo da pokrijemo taj period", zaključio je profesor u penziji.
Sport je danas moderno gladijatorstvo. Uspeh se traži odmah i ne vodi se računa o prethodnom procesu koji je potreban da bi se sportista izgradio u jednu vrhunsku ličnost i da bi pokazao svu raskoš, izjavila je višestruka šampionka u karateu Tanja Petrović.
specijal
17:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
17:30
STAV REGIONA SARAJEVO
Teme koje su u fokusu javnosti iz više uglova. Sučeljavamo mišljenja, a aktuelne goste pitamo sve što zanima građane.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
19:30
STAV REGIONA PODGORICA
Teme koje su u fokusu javnosti iz više uglova. Sučeljavamo mišljenja, a aktuelne goste pitamo sve što zanima građane.
Maloletni M. M. (17) preminuo je u Opštoj bolnici Novi Pazar od posledica ubodnih rana zadobijenih tokom masovne tuče ispred kafića "Jazzva" u Ulici Stevana Nemanje u Novom Pazaru, prenose lokalni mediji.
Američku državu Aljasku, kao i ostrva Havaji, pogodili su prvi talasi cunamija koji je izazvao snažan zemljotres na Kamčatki. Visina talasa cunamija u ruskom pacifičkom gradu Severo-Kurilsk premašila je tri metra. U Japanu je evakuisano skoro dva miliona ljudi.
Zemljotres magnitude 8,8 stepeni pogodio je područje Kamčatke uz obalu Rusije, a naknadni potresi nastavljeni su i tokom dana. Više od 10 zemljotresa snage između 4,2 i 5,5 stepeni Rihterove skale pogodilo je obalu Kamčatke u Rusiji za nešto više od sat vremena tokom večeri.
Evropska unija je zvanično ukinula ograničenje od 100 mililitara za nošenje tečnosti, aerosola i gelova u kabinskim prtljazima za letove koji polaze sa aerodroma EU.
Elektrodistribucija Srbije pozvala je korisnike koji to žele, da iskoriste digitalne usluge i brzo i lako od 1. do 6. u mesecu sami prijave stanje brojila u aplikaciji ED Srbije na Android telefonima ili na ajfonu.
Upravni odbor Naftne industrije Srbije (NIS) odobrio je prodaju zavisnog preduzeća NIS Petrol Bugarska jer se kompanija, kako je navedeno u finansijskom izveštaju, trenutno suočava sa značajnim izazovima u svom poslovanju u Bugarskoj.
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je za RTS da je naša zemlja u pregovorima sa SAD o carinama koje treba da stupe na snagu 1. avgusta i da se čeka odgovor na predlog koji je podnet američkoj administraciji.
Najava predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa da neće produžiti rok za uvođenje carina nije nešto što je specifično upereno protiv Srbije, već će takse za uvoz robe u SAD stupiti na snagu za čitav niz zemalja, naveo je za Newsmax Balkans politikolog Aleksandar Pavić.
Sjedinjene Američke Države neće odložiti uvođenje carina za više od 14 zemalja među kojima je i Srbija, a koje je planirano za 1. avgust, saopštio je američki predsednik Donald Tramp.
Ujedinjena Republika Tanzanija potvrdila je učešće na međunarodnoj specijalizovanoj izložbi Ekspo koja će se 2027. održati u Beogradu i tako postala jedna od 119 država koje će učestvovati na toj manifestaciji.
Evropska unija proizvela je ukupno 3,3 milijarde litara sladoleda tokom 2024. godine, što predstavlja rast od dva odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok je Poljska zabeležila skok za čak 29 odsto, pokazuju objavljeni podaci Evrostata.
Zaposleni u IT sektoru i dalje su najplaćeniji u Srbiji - prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, programeri su u maju u proseku zarađivali čak 286.722 dinara neto. Na suprotnom kraju lestvice nalaze se radnici u uslužnim delatnostima, gde su prosečne plate iznosile svega 60.594 dinara.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da država priprema veliki paket mera za podršku građanima od 1. septembra i najavio da će prva mera biti da cene najvažnijih proizvoda u našim trgovinama budu niže.
Komentari (0)