(VIDEO) Analitičar o kontroli hrane u Srbiji: Neretko ne znamo šta jedemo dok ne čujemo iz inostranstva
U brojnim slučajevima nismo znali šta jedemo dok informaciju o tome nismo dobili iz inostranstva, rekao je Dejan Gavrilović iz udruženja Efektiva povodom vraćanja srpskog kukuruznog brašna iz Švajcarske zbog petostruko većeg nivoa aflatoksina.
Švajcarska je 8. novembra vratila kukuruzno brašno iz Srbije.
"Naravno da je to alarm i obaveza za nadležne inspekcije da prema Zakonu o bezbednosti hrane ispitaju o čemu se radi. Mi ovde imamo međunarodnu potvrdu od Švajcarske, koja je utvdila pet puta veći nivo aflatoksina i zabranila kukuruzno brašno iz Srbije i samim tim naše inspekcije su morale da preuzmu određene korake", rekao je Gavrilović za centralnu informativnu emisiju "Presek" Newsmax Balkans televizije.
On je podsetio da je u junu ove godine takođe Švajcarska u belom i žutom brašnu iz Srbije utvrdila veći nivo mikotoksina, a javnost je ostala uskraćena za odgovor da li je kod nas povučeno to brašno.
Međutim, kako je naveo u Švajcarskoj su dozvoljena dva mikrograma, a u SAD deset, pa bi nivo koji je otkriven u brašnu iz Srbije u Americi bio dozvoljen.
Upitan kakve su procedure kad se objavi vest o povlačenju nekog srpskog proizvoda u inostranstvu, Gavrilović je pojasnio da bi ministarstva poljoprivrede i zdravlja trebala da reaguju.
"Uradi se službena kontrola i ako se utvrdi istinitost navoda povlači se proizvod i obaveštava javnost. Imali smo primer da proizvođač sam to uradi", rekao je on i dodao da za poslednji slučaj još nemamo reakciju nadležnih organa.
Poljoprivrednik iz Banata Vukašin Baćina izjavio je za Newsmax Balkans da im je iz Ministarstva poljoprivrede rečeno da, iako je bilo najavljeno, od decembra neće biti spuštanja granice aflatoksina sa 0,25 na 0,05 mikrograma po kilogramu mleka, što je nivo koji važi u Evropskoj uniji.
Ministarstvo poljoprivrede demantovalo je navode da Srbija "uvozi ogromne količine mesa neproverenog kvaliteta", koje se prodaje kao domaće u maloprodajnim objektima širom zemlje.
Na pitanje šta građanin kao potrošač može da uradi u situaciji ako posumnja da hrana koju je kupio nije bezbedna, gavrilović je rekao da bi morao da odnese u neku od referentnih laboratorija na ispitivanje, jer on neispravnost tog tipa o ukusu ili mirusu ne može da primeti.
"Setimo se afere o nivou aflatoksina u mleku iz 2013. godine. U brojnim slučajevima nismo znali šta jedemo dok informaciju o tome nismo dobili iz inostranstva. Tek kad pređe granicu ili ulazi u Evropsku uniju kroz kontrole i mi saznamo šta jedemo. Voće, povrće, čips, paprika, sve su to bili slučajevi o kojima smo čitali", istakao je on i naglasio da i poslednji slučaj potvrđuje da Srbija nije rešila problem aflatokisna u mleku.
Nisu rešenje administrativne mere
Kako je pojasnio, to se ne rešava administrativnim merama kao što je to urađeno 2013. kad je povećan prag aflatoksina u mleku, pa onda smanjen.
"Na pritisak proizvođaca mleka ove godine od 1. decembra treba da uvedemo smanjenje aflatoksina u skladu sa evropskim normama. Proizvođači vrše pritisk jer je nivo aflatokisna veći što su veće vrućine, prvo u kukuruzu, pa u mleku jer se krave hrane tim kukuruzom", kazao je Gavrilović.
On je izrazio sigurnost da ne treba očekivati konkretnije mere, već da će se u Srbiji situacija rešavati od slučaja do slučaja.
Vijeće ministara BiH oborilo Plan rasta, da li BiH prijeti potpuno izbacivanje iz ovog financijskog programa. Odgovore nudi Safet Kešo, zastupnik u Parlamentu BiH.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Šta stoji iza javnog saopštenja ruske obaveštajne službe da iza nemira u Srbiji stoji EU, a da će godišnjica pada nadstrešnice 1. novembra biti iskorišćena za dovršavanje kako su naveli u svom saopštenju"srpskog Majdana"? Da li su obaveštajne službe počele umesto tajnih kanala, da komuniciraju javno i zašto je Srbija- mala, ali nezavisna država interesantna obaveštajnim službama velikih sila? Da li se preko nas vodi rat između Rusije i EU? Gosti Stava: politički analitičar Stevica Deđanski i bivši obaveštajac Karlo Dulović.
specijal
19:30
STAV REGIONA PODGORICA
„Stav regiona – Podgorica“ o ključnim političkim, društvenim i ekonomskim pitanjima. Aktuelne teme, kompleksne analize i stručni komentari. Odgovore koji zanimaju Crnu Goru i region tražimo od relevantnih gostiju.
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Dvostruko ubistvo i samoubistvo dogodilo se poslepodne u Velesu. Prema informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), ubijena je žena (31) i njen otac star 68 godina.
Vojska Srbije najavila je da se uređuje ambijent za služenje vojnog roka, koji bi za mladiće i devojke trebalo da traje 75 dana. Ipak, oficir u penziji Petar Bošković i advokat Vladan Glišić upozoravaju da je predloženi rok prekratak i da odluka o uvođenju obaveznog služenja vojske deluje iznuđeno.
Student Bogdan Jovičić, koji je pritvoren nakon demoliranja prostorija SNS u Novom Sadu 15. avgusta, otpočeo je štrajk glađu nakon što mu je pritvor produžen do 30 dana. Njegov advokat Srđan Kovačević kaže da je Bogdan žrtva montiranog procesa, koji vlasti služi da bude pokazni primer.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu podiglo je optužnicu protiv trinaest osoba zbog teških dela protiv opšte sigurnosti, povodom rušenja nadstrešnice na železničkoj stanici 1. novembra 2024. godine, kada je stradalo 16 ljudi, a jedna osoba teško povređena.
Posle više od deset meseci od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, jedina preživela Teodora Martinko (24) je van životne opasnosti, ali je pred njom dug put oporavka. Potrebna joj je pomoć za rehabilitaciju i protezu.
Primarni cilj Telekoma je opstanak na KiM, razvoj sajber bezbednosti i transformacija uz primenu veštačke inteligencije. U ostvarenju tih ciljeva Telekom ima podršku američke administracije i finansijskih institucija, izjavio je za Newsmax Balkans generalni direktor kompanije Vladimir Lučić.
Sve banke koje odobravaju dinarske, gotovinske i potrošačke kredite kao i stambene kredite su do 15. septembra objavile posebne ponude kredita za građane i penzionere sa redovnim mesečnim primanjima do 100.000 dinara, izjavila je šefica Odseka za analizu bankarskog sektora NBS Nevena Sokolović.
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je posebne ponude kredita za zaposlene i penzionere s redovnim mesečnim primanjima do 100.000 dinara, koje sadrže povoljnije uslove kreditiranja u odnosu na standardnu ponudu konkretne banke, uključujući niže kamatne stope i neplaćanje naknada za obradu zahteva.
Banke u Srbiji obavezne su da od 15. septembra smanje kamatne stope na potrošačke, gotovinske i stambene kredite za zaposlene i penzionere čija su primanja manja od 100.000 dinara.
Evropska centralna banka priprema uvođenje digitalnog evra, nove forme novca koja bi funkcionisala kao dopuna fizičkoj gotovini, ali u digitalnom obliku.
Poljoprivrednici u Srbiji ove godine suočili su se sa dvostrukim udarcem prirode, prolećni mraz u fazi cvetanja i letnja suša značajno su umanjili prinose i narušili kvalitet domaćeg voća i povrća, objasnio je za Newsmax Balkans agroekonomista Žarko Galetin.
Već od početka godine građani Srbije suočeni su sa rastom cena brojnih usluga i nameta. Mnogi gradovi povećali su cene komunalnih usluga, dok su porezi i takse uvećani na nivou cele zemlje.
Komentari (0)