Porez i radnici na brodu: Uvedena je kategorija "prihod pomoraca", a kako je u komšiluku
Predloženim izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana, koje je Vlada Srbije usvojila 31. oktobra, predviđa se uređenje plaćanja poreza i doprinosa po osnovu prihoda koje pomorci ostvaruju obavljanjem poslova na brodovima i drugim plovilima koji imaju zastavu strane države.
Ovim dopunama uvodi se posebna kategorija "prihoda pomoraca", kojom se predviđa da, ako neko lice boravi na brodu duže od 174 dana u kalendarskoj godini, oslobođeno je od plaćanja poreza u Srbiji, piše Biznis.rs.
Ovim se odstupa od opšteg pravila da rezident Srbije plaća porez u Srbiji na svoj celokupni svetski dohodak (nezavisno odakle ga ostvaruje i na koji račun mu je taj dohodak uplaćen), pri čemu je rezidentstvo pre svega određeno ličnim i životnim interesima nekog lica sa Srbijom.
Prema Zakonu o porezu na dohodak građana, rezident Republike Srbije, a samim tim i poreski obveznik, jeste fizičko lice koje na teritoriji Republike neprekidno ili sa prekidima boravi 183 ili više dana u periodu od 12 meseci.
Kako je Hrvatska regulisala pitanje oporezivanja
"Član posade broda u međunarodnoj plovidbi bez obzira na državnu pripadnost broda, koji u Republici Hrvatskoj ima prebivalište, odnosno uobičajeno boravište (rezident), jeste obveznik poreza na dohodak od nesamostalnog rada prema primanjima ostvarenim na osnovu rada na brodu u međunarodnoj plovidbi, osim ako je plovio 183 ili više dana u godini za koju se utvrđuje obaveza poreza na dohodak. Vreme od 183 dana ne mora biti povezano", navodi se u Pomorskom zakoniku Republike Hrvatske.
Neven Melvan, generalni sekretar Sindikata pomoraca Hrvatske, smatra da je njihov poreski sistem "dosta dobar", naročito jer se u 183 dana dodatno uključuje i edukacija pomoraca, bolovanja, kao i put i povratak sa broda.
Foto: Envato
Prema njegovim rečima, svi pomorci su uključeni u sistem Republike Hrvatske, a kada prestanu da se bave ovim poslom imaće penziju i zdravstveno osiguranje.
Većina pomoraca se, kako kaže, radije odlučuje da uplaćuje novac u privatne penzione fondove ili investira u nekretnine, kako bi na neki način bili osigurani u starosti.
Na pitanje kako se kreću plate pomoraca, Melvan kaže da Hrvati uglavnom idu u oficirski kadar i da su njihove zarade dobre.
"Recimo, za trećeg oficira plate se kreću od nekoliko hiljada evra, dok zapovedničke znaju da idu u preko 15.000 evra", navodi generalni sekretar Sindikata pomoraca Hrvatske.
Poreska uprava saopštila je da je nakon obrade i filtriranja dostavljenih podataka iz Ministarstva unutrašnjih poslova, uradila masovni obračun poreza na registrovano oružje za 2024. godinu i da porez na automatsku pušku iznosi 18.660 dinara, na poluautomatsku 7.480.
Prosečna zarada bez poreza i doprinosa za avgust ove godine iznosila je 96.649 dinara, a prosečna bruto zarada 133.591 dinar, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Komentarišući probleme pomoraca, kaže da ih najviše muče kriminalizacija i spoljnopolitička dešavanja, ali ističe da to nije samo problem Hrvatske već celokupnog svetskog pomorstva.
"To su problemi koji najviše tište pomorsko tržište. Često se događa da pomorci po svojoj zapovednoj odgovornosti završe u zatvoru zbog nečega što je nađeno u teretu broda, a sa čim nemaju nikakve veze. Ali, dok se sve dokaže prođu godine. Takođe, za sve pomorce problem su i ratne zone, kao i opasnosti koje vrebaju u Crnom i Crvenom moru", zaključuje Neven Melvan.
Različita poreska politika od Litvanije do Velike Britanije
Kada je reč o poreskoj politici pomoraca u svetu, Melvan kaže da u Evropskoj uniji postoje vrlo različiti zakoni.
Od primera baltičkih država poput Litvanije, Letonije i Estonije, gde se plaća porez na ukupan prihod u iznosu od deset odsto, do zemalja gde on uopšte nije regulisan.
"U Poljskoj i Rumuniji nema nikakvog uređenog sistema, već ti ljudi "plutaju" i snalaze se.
U Velikoj Britaniji naplaćuju porez, a onda pomorci na kraju godine obračunavaju i traže povraćaj.
Druge zemlje skoro da više i nemaju svoje pomorce, tu pre svega mislim na Nemačku, Španiju, Francusku. Zato smatram da mi moramo da budemo zadovoljni našim zakonom jer su alternative jako loše", istakao je Melvan.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Najvažniji zapis o čoveku nije napisao čovek, već njegov tvorac. To je genom – knjiga napisana sa samo četiri slova: A, T, C, G. Bez metafora, bez ideologija. Samo gola istina u ćeliji. Genom svedoči bez zastava i bez fanfara, on nas podseća da je svako telo mapa sveta – mozaik naroda, ukrštanja i večite migracije. Da li smo spremni da saznamo ko smo? Večeras razgovaramo sa Jovicom Krtinićem, istaknutim istraživačem genetičke genealogije. O genomskoj istini, identitetu bez mitova i o budućnosti samospoznaje.
specijal
17:00
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
17:30
STAV REGIONA SARAJEVO
„Stav regiona – Sarajevo“, prostor u kom se otvaraju ključna pitanja koja oblikuju Bosnu i Hercegovinu i region. Kompleksne analize sa stručnim gostima i jasnim stavovima o političkoj dinamici, društvenim debatama i regionalnim izazovima.
Dvostruko ubistvo i samoubistvo dogodilo se poslepodne u Velesu. Prema informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), ubijena je žena (31) i njen otac star 68 godina.
Vojska Srbije najavila je da se uređuje ambijent za služenje vojnog roka, koji bi za mladiće i devojke trebalo da traje 75 dana. Ipak, oficir u penziji Petar Bošković i advokat Vladan Glišić upozoravaju da je predloženi rok prekratak i da odluka o uvođenju obaveznog služenja vojske deluje iznuđeno.
Student Bogdan Jovičić, koji je pritvoren nakon demoliranja prostorija SNS u Novom Sadu 15. avgusta, otpočeo je štrajk glađu nakon što mu je pritvor produžen do 30 dana. Njegov advokat Srđan Kovačević kaže da je Bogdan žrtva montiranog procesa, koji vlasti služi da bude pokazni primer.
Prosvetna inspekcija došla je u beogradsku Osnovnu školu "Pavle Savić" gde je razgovarala sa novopostavljenim vršiocem dužnosti direktora Nenadom Tasićem i roditeljima koji se protive njegovom imenovanju.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu podiglo je optužnicu protiv trinaest osoba zbog teških dela protiv opšte sigurnosti, povodom rušenja nadstrešnice na železničkoj stanici 1. novembra 2024. godine, kada je stradalo 16 ljudi, a jedna osoba teško povređena.
Primarni cilj Telekoma je opstanak na KiM, razvoj sajber bezbednosti i transformacija uz primenu veštačke inteligencije. U ostvarenju tih ciljeva Telekom ima podršku američke administracije i finansijskih institucija, izjavio je za Newsmax Balkans generalni direktor kompanije Vladimir Lučić.
Sve banke koje odobravaju dinarske, gotovinske i potrošačke kredite kao i stambene kredite su do 15. septembra objavile posebne ponude kredita za građane i penzionere sa redovnim mesečnim primanjima do 100.000 dinara, izjavila je šefica Odseka za analizu bankarskog sektora NBS Nevena Sokolović.
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je posebne ponude kredita za zaposlene i penzionere s redovnim mesečnim primanjima do 100.000 dinara, koje sadrže povoljnije uslove kreditiranja u odnosu na standardnu ponudu konkretne banke, uključujući niže kamatne stope i neplaćanje naknada za obradu zahteva.
Banke u Srbiji obavezne su da od 15. septembra smanje kamatne stope na potrošačke, gotovinske i stambene kredite za zaposlene i penzionere čija su primanja manja od 100.000 dinara.
Evropska centralna banka priprema uvođenje digitalnog evra, nove forme novca koja bi funkcionisala kao dopuna fizičkoj gotovini, ali u digitalnom obliku.
Poljoprivrednici u Srbiji ove godine suočili su se sa dvostrukim udarcem prirode, prolećni mraz u fazi cvetanja i letnja suša značajno su umanjili prinose i narušili kvalitet domaćeg voća i povrća, objasnio je za Newsmax Balkans agroekonomista Žarko Galetin.
Već od početka godine građani Srbije suočeni su sa rastom cena brojnih usluga i nameta. Mnogi gradovi povećali su cene komunalnih usluga, dok su porezi i takse uvećani na nivou cele zemlje.
Komentari (0)