(VIDEO) Raste broj stranaca: U Srbiju se tokom 2023. doselila 41.273 imigranta, devet i po puta više nego 2012. godine
Broj stranaca koji su se doselili u Srbiju tokom 2023. godine devet i po puta je veći nego pre nešto više od decenije, pokazuje istraživanje koje je predstavio Republički zavod za statistiku (RZS).
Ova migraciona kretanja, prema procenama stručnjaka, mogla bi delimično da poprave sumornu demografsku sliku Srbije.
Naime, RZS je predstavio istraživanje "Imigracija stranaca u Republici Srbiji", koje pokazuje da je broj stranaca koji su imigrirali u Srbiju 2023. godine bio 41.273.
V. d. direktor RZS Branko Josipović izjavio je na predstavljanju rezultata istraživanja da su ti podaci o imigraciji stranaca u Srbiji prvi korak kako bi donosioci odluka, ali i sve relevantne institucije u Srbiji, imali svest o tome kako imigracija utiče na državu.
"Ovaj važan fenomen smo želeli da ispratimo jer je u poslednjoj deceniji imigracija stranih državljana u Srbiju izuzetno intenzivirana. Istraživanje je kreirano u skladu sa evropskim i međunarodnim standardima, što pojednostavljuje upoređivanje podataka. Plan je da se uradi detaljnije istraživanje o tome ko se doseljava u Srbiju, ali i da uspostavimo istraživanje o emigraciji, čime bismo upotpunili sliku o migracionom toku", rekao je Josipović.
On je rekao da uspostavljanje istraživanja o emigraciji predstavlja zahtevniji korak od istraživanja o imigraciji, jer se često dešava da ne postoje formalne evidencije koje bi omogućile da se te aktivnosti isprate.
Deo migranata koji ne dobije azil u zemljama Zapadne Evrope mogli bi da završe na Balkanu. Evropska komisija predložila je uspostavljanje Zajedničkog evropskog sistema za povratke. Spekuliše se da bi to mogle biti zemlje Zapadnog Balkana, pre svega Srbija i Bosna i Hercegovina, kao i Albanija.
Tokom 2024. godine u prihvatnim centrima i centrima za azil evidentirano je 19.483 migranata, što predstavlja smanjenje od 82,10 odsto u odnosu na 2023. godinu, saopštio je Komesarijat za izbeglice i migracije.
Poslodavci iz Hrvatske i Crne Gore već aktivno traže sezonske radnike iz Srbije, posebno u turizmu i ugostiteljstvu, gde plate dostižu i do 3.000 evra, pokazuju podaci Infostuda. Kako je navedeno, najtraženiji su kuvari, konobari, barmeni i recepcioneri, a mnogi poslodavci nude i smeštaj.
Šef Odseka za demografiju i statistiku zdravstva Gordana Bjelobrk rekla je da RZS po prvi put objavljuje ovakvu statistiku, kao i da je istraživanje rezultat saradnje te institucije sa Ministarstvom unutrašnjih poslova.
"U saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, RZS radi na uspostavljanju istraživanja o spoljnim migracijama, zasnovanog na integraciji podataka iz svih dostupnih administrativnih izvora. Takav pristup obuhvata i analizu indirektnih pokazatelja koji ukazuju na stvarno prisustvo ili odsustvo lica u zemlji", istakla je Bjelobrk.
Najveća stopa rasta u Vojvodini
Prema njenim rečima, najveća stopa rasta broja stranaca – od skoro 13,5 puta u 2023. u odnosu na 2012. – zabeležena je u Vojvodini. Na drugom mestu je Beogradski region sa porastom od deset puta, dok ostali regioni beleže rast od oko šest puta.
Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
Ona je naglasila da skoro dve trećine stranaca koji su u periodu od 2012. do 2023. imigrirali u Srbiju čine muškarci, dok žene čine samo trećinu.
"Skoro 66 odsto stranaca koji su imigrirali u Srbiju 2023. godine su muškarci, dok 34 odsto čine žene. Najviše muškaraca stranih državljana te godine imigriralo je u Beogradski region – njih 44 odsto – dok ih je u Region Šumadije i Zapadne Srbije imigriralo najmanje, odnosno 12 odsto. Žene strane državljanke su, takođe, najčešće imigrirale u Beogradski region i čine 55 odsto, a najmanje, samo šest odsto, ih je u Regionu Južne i Istočne Srbije", navela je Bjelobrk.
Ona je rekla da je prosečna starost stranca imigranta u Srbiju oko 33 godine, dok u Beogradskom regionu ona iznosi oko 30 godina, a najvišu prosečnu starost od 38 godina beleže stranci koji su imigrirali u Region Južne i Istočne Srbije.
"Svaki deseti stranac koji je imigrirao u 2023. godini je mlađi od 15 godina i najviše ih je imigriralo u Beogradski region. Lica u radnom kontingentu čine 88 odsto stranaca koji su imigrirali u Srbiju, a skoro polovina njih je imigrirala u Beogradski region. Lica starija od 65 godina, koja nisu sklona migratornim kretanjima, čine 1,4 odsto i najčešće su došla u Vojvodinu", istakla je Bjelobrk.
Kako je dodala, skoro 73 odsto stranaca koji su imigrirali u 2023. godini boravi u 13 opština, od kojih devet pripada Gradu Beogradu, a na prvom mestu je Novi Sad sa oko 6.900 imigranata u 2023. godini.
"To su gradovi koji, kada su u pitanju unutrašnje migracije, takođe privlače najviše stanovnika, i te opštine će u narednom periodu moći da nadomeste negativan prirodni priraštaj pozitivnim migracionim tokovima", poručila je ona.
Rusi najbrojniji
Bjelobrk je naglasila da su ruski državljani na prvom mestu po broju imigranata u Srbiji, kao i da je najveći deo njih došao 2022. i 2023. godine.
"Posmatrano po polu, do 2019. godine bio je veći udeo žena, a u 2019. dolazi do promene u polnoj strukturi jer dolazi više muškaraca državljana Rusije. Nakon toga, u vreme pandemije korona virusa 2020. i 2021, imamo veći udeo žena, ali u 2022. i 2023. godini opet je veći udeo muške populacije", objasnila je ona.
Prema njenim rečima, prosečna starost ruskog državljanina koji je 2023. došao u Srbiju je oko 30 godina, što upućuje na zaključak da je reč o porodicama.
"Takav imigracioni tok će se možda zadržati u Srbiji duže, što svakako odgovara našoj sumornoj demografskoj slici. Svako stanovništvo koje dolazi u reproduktivnom periodu, a pogotovo sa porodicama, je dobrodošlo", naglasila je Bjelobrk.
Foto: Milena Đorđević
Kako je rekla, na drugom i trećem mestu su imigranti iz Kine i Turske, ali za razliku od državljana Rusije, iz tih država uglavnom dolaze muškarci.
"Prosečna starost kineskog državljanina je 39 godina, dok je prosečna starost turskog državljanina 36 godina, i to su uglavnom muškarci, što nas upućuje na to da oni u Srbiji borave uglavnom zbog rada i ne možemo da predvidimo da li će ostati u Srbiji duže", rekla je ona.
Bjelobrk je istakla da imigracija stranaca u Srbiju beleži veći udeo radno sposobnog stanovništva, a manji udeo lica mlađih od 15 i starijih od 65 godina u odnosu na imigraciju u zemlje EU.
Dodala je da imigracija stranih državljana koji dolaze zbog rada može da bude pozitivan predznak i da pokaže da naše tržište rada zahteva uvoz radne snage.
"U budućnosti očekujemo pad broja imigranata u odnosu na 2023. godinu, jer je tada bio pik, ali je očekivanje da će ih svakako biti više u odnosu na neki raniji period", istakla je Bjelobrk.
Prema njenim rečima, preliminarni rezultati istraživanja za 2024. godinu pokazuju da 101.413 stranih državljana ima odobren boravak ili stalno nastanjenje u Srbiji.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Najvažniji zapis o čoveku nije napisao čovek, već njegov tvorac. To je genom – knjiga napisana sa samo četiri slova: A, T, C, G. Bez metafora, bez ideologija. Samo gola istina u ćeliji. Genom svedoči bez zastava i bez fanfara, on nas podseća da je svako telo mapa sveta – mozaik naroda, ukrštanja i večite migracije. Da li smo spremni da saznamo ko smo? Večeras razgovaramo sa Jovicom Krtinićem, istaknutim istraživačem genetičke genealogije. O genomskoj istini, identitetu bez mitova i o budućnosti samospoznaje.
Dvostruko ubistvo i samoubistvo dogodilo se poslepodne u Velesu. Prema informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), ubijena je žena (31) i njen otac star 68 godina.
Vojska Srbije najavila je da se uređuje ambijent za služenje vojnog roka, koji bi za mladiće i devojke trebalo da traje 75 dana. Ipak, oficir u penziji Petar Bošković i advokat Vladan Glišić upozoravaju da je predloženi rok prekratak i da odluka o uvođenju obaveznog služenja vojske deluje iznuđeno.
Student Bogdan Jovičić, koji je pritvoren nakon demoliranja prostorija SNS u Novom Sadu 15. avgusta, otpočeo je štrajk glađu nakon što mu je pritvor produžen do 30 dana. Njegov advokat Srđan Kovačević kaže da je Bogdan žrtva montiranog procesa, koji vlasti služi da bude pokazni primer.
Prosvetna inspekcija došla je u beogradsku Osnovnu školu "Pavle Savić" gde je razgovarala sa novopostavljenim vršiocem dužnosti direktora Nenadom Tasićem i roditeljima koji se protive njegovom imenovanju.
Državna sekretarka Ministarstva zdravlja Ivana Stašević Karličić rekla je da je počela da radi aplikacija koja će brojati koliko se žena poziva i odaziva na mamografske preglede, a značaj te aplikacije ogleda se u prevenciji i ranom otkrivanju karcinoma.
Putnički automobil sa prikolicom sleteo je jutros oko 5.00 časova ujutru na prugu u železničkoj stanici Golubinci, zbog čega je železnički saobraćaj na levom koloseku bio obustavljen, a vozovi su se kretali samo po drugom, odnosno desnom koloseku, saopšteno je iz Infrastrukture železnice Srbije.
Na apel sunarodnika sa Kosova i Metohije, Republika Srbija poziva interno raseljena lica, privremeno smeštena u centralnoj Srbiji da glasaju na lokalnim izborima na Kosovu i Metohiji zakazanim za 12. oktobar, saopštio je Komesarijat za izbeglice i migracije.
Strani radnici dolaze, domaći odlaze - kakva je struktura radne snage u Srbiji? Najavljenim izmenama Zakona o radu obećava se sigurnost, a šta se realno očekuje?
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je američki državni sekretar Mark Rubio tražio susret sa njim, tokom predstojećeg boravka u Njujorku gde će prisustvovati Generalnoj skupštini UN, kao i da veruje da je moguće da rešimo pitanje američkih tarifa.
Saobraćaj u Beogradu ovog jutra se odvija nesmetano, a gradski prevoz funkcioniše po redovnom režimu vožnje, rečeno je za Tanjug u Gradskom saobraćajnom preduzeću Beograd.
Komentari (0)