(VIDEO) Kako se postaje organski proizvođač u Srbiji: "Borite se s vremenskim uslovima, radite sve što i jedna firma"
Korist koju konzumacija organske hrane ima po zdravlje ljudi i očuvanje životne sredine postaje sve poznatija široj javnosti. S druge strane, svest o tome kako u našoj zemlji funkcioniše organska proizvodnja, još uvek nije dovoljno razvijena.
Na osnovu prijave građana, Veterinarska inspekcija Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede obavila je vanredni inspekcijski nadzor u neregistrovanom objektu u naselju Trnava kod Čačka.
Bez obzira na to koliko se tehnoloških inovacija dogodi u poljoprivredi, proizvodnja će uvek zavisiti od vremenskih prilika tokom sezone. Osim što strepe od vremenskih neprilika, poljoprivrednici se često suočavaju i sa ogromnim rastom troškova porizvodnje.
Generalna sekretarka "Serbia organica" Ivana Simić pojasnila je za Newsmax Balkans kakva je procedura i koji uslovi treba da budu ispunjeni da bi neko postao organski proizvođač u Srbiji.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Pre nego što se neko upusti u proces proizvodnje mora dobro da se uputi u sva pravila, zakone i podzakonska akta, da bi u startu bio spreman. Sledeći korak je da se obrati jednom od sertifikacionih tela, odnosno ovlašćenoj kontrolnoj organizaciji. Spisak za svaku godinu je objavljen na sajtu Ministarstva poljoprivrede u sekciji za organsku proizvodnju, kao i na našem sajtu. Nakon sklapanja ugovora, Ministarstvo poljoprivrede ga smatra organskim proizvođačem. Tada se ulazi u period konverzije, od tog momenta on ima isti status i prava na podsticaje, kao i oni koji se već bave organskom proizvodnjom", navela je Simić.
"Organski proizvođač treba da bude sve"
Najzastupljenija je organska proizvodnja voća i žitarica, dok ukupna organska ponuda u Srbiji i dalje ne doseže ni jedan procenat ukupne poljoprivrede.
Organski proivođač Pavle Đorđević predočio je najveće izazove sa kojima se suočavaju proizvođači organske hrane u našoj zemji.
"Organski proizvođači se bore sa vremenskim uslovima ili neuslovima. Gajimo hranu i kada je količina padavina velika, i kada je mala, odnosno suša. Kada proizvedemo plod, proizvođač treba da bude sve. Treba da se bavi proizvodnjom, pakovanjem, branjem, marketingom, kako naći tržište, treba da ima logistiku i za dostavu, bukvalno jedan proizvođač mora da radi sve što i jedna firma. Potrebno je da sama logistika bude što jednostavnija", naglasio je Đorđević.
"Najveći partneri Nemačka i SAD"
Organska proizvodnja u našoj zemlji beleži konstantan rast, ali i dalje nije dovoljno zastupljena.
Da li proizvodi koji nastanu organskim uzgojem, završaju pretežno na domaćem ili inostranom tržištu?
Printscreen: Newsmax Balkans
"Mali broj organski sertifikovanih proizvoda koji mi proizvedemo u Srbiji završi na našem tržištu. Ne postoje precizni podaci, niko se time ne bavi, čak ni Ministarstvo trgovine. Naša slobodna procena je da se 95 odsto svega što se proizvede završava na inostranim tržištima. Naši najveći partneri u tome su države EU, Nemačka na prvom mestu, ali je i SAD", rekla je generalna sekretarka "Serbica organica".
Uprkos tome što organska proizvodnja u Srbiji i dalje zauzima manje od jednog procenta obradivih površina, ovaj sektor beleži višegodišnji rast, pre svega zahvaljujući izvozu.
Gotovo svi domaći organski proizvodi završavaju na stranim tržištima, dok potrošači u Srbiji retko imaju priliku da do njih dođu, a i kada imaju prilike da kupe ove proizvode cene su previsoke.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Najvažniji zapis o čoveku nije napisao čovek, već njegov tvorac. To je genom – knjiga napisana sa samo četiri slova: A, T, C, G. Bez metafora, bez ideologija. Samo gola istina u ćeliji. Genom svedoči bez zastava i bez fanfara, on nas podseća da je svako telo mapa sveta – mozaik naroda, ukrštanja i večite migracije. Da li smo spremni da saznamo ko smo? Večeras razgovaramo sa Jovicom Krtinićem, istaknutim istraživačem genetičke genealogije. O genomskoj istini, identitetu bez mitova i o budućnosti samospoznaje.
Dvostruko ubistvo i samoubistvo dogodilo se poslepodne u Velesu. Prema informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), ubijena je žena (31) i njen otac star 68 godina.
Vojska Srbije najavila je da se uređuje ambijent za služenje vojnog roka, koji bi za mladiće i devojke trebalo da traje 75 dana. Ipak, oficir u penziji Petar Bošković i advokat Vladan Glišić upozoravaju da je predloženi rok prekratak i da odluka o uvođenju obaveznog služenja vojske deluje iznuđeno.
Student Bogdan Jovičić, koji je pritvoren nakon demoliranja prostorija SNS u Novom Sadu 15. avgusta, otpočeo je štrajk glađu nakon što mu je pritvor produžen do 30 dana. Njegov advokat Srđan Kovačević kaže da je Bogdan žrtva montiranog procesa, koji vlasti služi da bude pokazni primer.
Prosvetna inspekcija došla je u beogradsku Osnovnu školu "Pavle Savić" gde je razgovarala sa novopostavljenim vršiocem dužnosti direktora Nenadom Tasićem i roditeljima koji se protive njegovom imenovanju.
Državna sekretarka Ministarstva zdravlja Ivana Stašević Karličić rekla je da je počela da radi aplikacija koja će brojati koliko se žena poziva i odaziva na mamografske preglede, a značaj te aplikacije ogleda se u prevenciji i ranom otkrivanju karcinoma.
Na apel sunarodnika sa Kosova i Metohije, Republika Srbija poziva interno raseljena lica, privremeno smeštena u centralnoj Srbiji da glasaju na lokalnim izborima na Kosovu i Metohiji zakazanim za 12. oktobar, saopštio je Komesarijat za izbeglice i migracije.
Strani radnici dolaze, domaći odlaze - kakva je struktura radne snage u Srbiji? Najavljenim izmenama Zakona o radu obećava se sigurnost, a šta se realno očekuje?
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je američki državni sekretar Mark Rubio tražio susret sa njim, tokom predstojećeg boravka u Njujorku gde će prisustvovati Generalnoj skupštini UN, kao i da veruje da je moguće da rešimo pitanje američkih tarifa.
Saobraćaj u Beogradu ovog jutra se odvija nesmetano, a gradski prevoz funkcioniše po redovnom režimu vožnje, rečeno je za Tanjug u Gradskom saobraćajnom preduzeću Beograd.
Zabrane neće rešiti problem, poručuje psihološkinja Snežana Anđelić povodom plana EU da ograniči pristup društvenim mrežama deci ispod 16 godina. Ključ je, kako navodi, u edukaciji, ranom vaspitanju i odgovornom uključivanju roditelja i društva.
Komentari (0)