Ko snosi odgovornost ako AI pogreši: Srbija priprema prvi zakon koji bi trebalo da kontroliše veštačku inteligenciju
Može da odlučuje, savetuje i uči, ali ne može da snosi odgovornost. Za sada. Veštačka inteligencija ulazi u sve segmente života, a Srbija priprema prvi zakon koji bi trebalo da je kontroliše. Ko postavlja granice, a ko može da ih pomeri?
Interakcije između čoveka i veštačke inteligencije postaju sve složenije. Istraživači sa Univerziteta Vaseda u Japanu primećuju karakteristike međuljudskih odnosa jer je čak 75 odsto učesnika u istraživanju tražilo emocionalnu podršku od veštačke inteligencije, slično kao što interaguju sa ljudima.
Veštačka inteligencija uskoro bi mogla da postane naš novi saputnik i pomoćnik u onlajn kupovini, smatraju stručnjaci. Digitalni pomoćnik za kupovinu koji samostalno traži najbolje cene, modele po našem ukusu, omogućava virtuelnu probu, pa čak i ako mu dozvolite, izvršava plaćanje.
Možda nikada niste koristili veštačku inteligenciju, ali čak i da je nikada ne upitate ništa, ona već utiče na vaš svet. Milioni ljudi koriste pametnu tehnologiiju, ali retko ko razmišlja o tome koliko to troši resursa.
Zakon o veštačkoj inteligenciji je neophodan zbog zaštite podataka ličnosti, ljudskih prava, ali i zbog smanjenja zloupotrebe "onlajn sveta".
"Radnici treba da imaju privatnost"
Član radne grupe za zakon o AI Milan Antonijević rekao je za Newsmax Balkans da je tehnologija previše brza, ali da su ljudska prava jedna konstanta koja nas obavezuje u svakom koraku razvoja.
"Dakle, da nema tog video-nadzora u vašim firmama, kontrole toga da li vaši zaposleni koriste društvene mreže ili ne. Oni treba da imaju potpunu privatnost, da se to sve ne zloupotrebljava i da negde pratimo praksu pre svega Evrope, a onda i drugih", ukazao je Antonijević.
Printscreen: Newsmax Balkans
Dodao je da su se jedino SAD opredelile u ovom trenutku za malo liberalniji model.
"Oni, inače, manje mare za ljudska prava, mnogo im je značajniji profit. Srbija je, ipak, mnogo bliža Evropskoj uniji, tako da ćemo se više osloniti na taj deo ljudskih prava", naglasio je on.
Evropska unija već ima zakon o veštačkoj inteligenciji. Kina, SAD i Kanada takođe.
Kod nas bi zakon po prvi put definisao šta je dozvoljeno, ko snosi odgovornost ako AI pogreši i kako se štiti ono najvrednije - podaci i prava ljudi.
Printscreen: Newsmax Balkans
Stručnjak za AI Miloš Jovanović naveo je da zakonodavstvo jako kasni za tehnologijom.
"Ovde smo imali priliku da čujemo da se na novom zakonu radi tako što se gleda u budućnost i da se pokušava da se obezbede uslovi koji će omogućiti da se što više spreči ili suzbije zloupotreba veštačke inteligencije, kako bismo veštačku inteligenciju koristili za ono za što je ona zapravo i namenjena, a to je da doprinese napretku ljudske civilizacije, a ne da bude iskorišćena za neke pogrešne ili negativne svrhe", naglasio je Jovanović.
Napredak veštačke inteligencije ne staje
Za tri godine predviđa se da će preko 80 miliona ljudi ostati bez posla, ali za one koji poznaju rad veštačke inteligencije sprema se preko 60 miliona novih poslova.
"Mi se bavimo veštačkom inteligencijom, međutim treba da postavimo pitanje na koji način se bavimo veštačkom inteligencijom. Da li veštačku inteligenciju koristimo za pisanje mejlova, analizu dokumenata i čitanje velikih dokumenata ili je koristimo kao pomoć u svakodnevnom poslu koja bi nam onda omogućila da mi kao pojedinci ili kao kompanije budemo efikasniji sa tim i konkurentniji i na globalnom nivou. Napredak veštačke inteligencije ne staje, ali zakon može da obezbedi njen razvoj", naveo je Jovanović.
Printscreen: Newsmax Balkans
Međutim, ako je veštačka inteligencija brža od čoveka, retko greši, ne spava i ne pita za platu, da li može da zameni radnika ili njega štiti zakon.
Napredak veštačke inteligencije ne staje, ali zakon može da obezbedi da njen razvoj ne pređe granicu kontrole.
Tehnologija je tu da pomogne i bude u službi ljudi, a ne obrnuto.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Sport je danas moderno gladijatorstvo. Uspeh se traži odmah i ne vodi se računa o prethodnom procesu koji je potreban da bi se sportista izgradio u jednu vrhunsku ličnost i da bi pokazao svu raskoš, izjavila je višestruka šampionka u karateu Tanja Petrović.
specijal
17:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
17:30
STAV REGIONA SARAJEVO
Teme koje su u fokusu javnosti iz više uglova. Sučeljavamo mišljenja, a aktuelne goste pitamo sve što zanima građane.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
Maloletni M. M. (17) preminuo je u Opštoj bolnici Novi Pazar od posledica ubodnih rana zadobijenih tokom masovne tuče ispred kafića "Jazzva" u Ulici Stevana Nemanje u Novom Pazaru, prenose lokalni mediji.
Američku državu Aljasku, kao i ostrva Havaji, pogodili su prvi talasi cunamija koji je izazvao snažan zemljotres na Kamčatki. Visina talasa cunamija u ruskom pacifičkom gradu Severo-Kurilsk premašila je tri metra. U Japanu je evakuisano skoro dva miliona ljudi.
Zemljotres magnitude 8,8 stepeni pogodio je područje Kamčatke uz obalu Rusije, a naknadni potresi nastavljeni su i tokom dana. Više od 10 zemljotresa snage između 4,2 i 5,5 stepeni Rihterove skale pogodilo je obalu Kamčatke u Rusiji za nešto više od sat vremena tokom večeri.
Evropska unija je zvanično ukinula ograničenje od 100 mililitara za nošenje tečnosti, aerosola i gelova u kabinskim prtljazima za letove koji polaze sa aerodroma EU.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić primiće u petak, 1. avgusta, akreditivna pisma novog ambasadora Evropske unije u Srbiji Andreasa fon Bekerata, koji će na toj poziciji i zvanično zameniti Emanuelea Žiofrea.
Studenti u blokadi Državnog univerziteta u Novom Pazaru i građani koji ih podržavaju protestuju ispred zgrade osnovnog suda u tom gradu, sa zahtevom da se svi privedeni 29. jula ispred univerziteta puste na slobodu.
Bivši načelnik u BIA Radiša Roskić smatra da građani Srbije moraju da imaju poverenje u procenu Ministarstva spoljnih poslova da se uzdrže od putovanja u Hrvatsku u periodu proslave "Oluje", dok je zamenik gradonačelnika Vukovara Srđan Kolar istakao da Hrvatska generalno nije nebezbedna.
Povodom različitih interpretacija modela rangiranja za upis na visokoškolske ustanove od strane pojedinih medija, Ministarstvo prosvete ukazalo je na pojedine činjenice u vezi sa modelom rangiranja za upis na visokoškolske ustanove koji je predviđen Zakonom o visokom obrazovanju.
Ministar pravde Nenad Vujić rekao je da bi se izmenama Ustava i Zakona o izvršenju i obezbeđenju (ZIO), Srbija uskladila sa članom 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji propisuje garanciju prava na dom, a sve u cilju da se onemogući oduzimanje jedinog doma radi naplate duga.
Predsednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Milorad Pupovac izjavio je da su odnosi Srbije i Hrvatske danas nalik odnosima tokom devedesetih, te da je pet ili deset godina nakon hrvatske vojne akcije "Oluja" bilo više spremnosti za pomirenje nego sada, posle tri decenije.
Osnovni sud u Prištini osudio je Miloša Pleskovića iz Prizrena na 15 godina zatvora za krivično delo ratni zločin protiv civilnog stanovništva, navodno počinjeno u tom gradu 1998. godine.
U tradiciji američkog naroda je da se oko spornih pitanja pregovara, pa je u tom smislu važno da Srbija izlobira što bolje uslove za sebe kada je reč o najavljenim carinama od čak 35 odsto i spusti taj nivo, kaže za Newsmax Balkans Nenad Vuković, predsednik Društva lobista Srbije.
Komentari (0)