Izazovi stanara u starim zgradama Beograda koje su pod zaštitom države: Ko je odgovoran za njihovo održavanje

Starije zgrade, kao one sa kojih je otpala fasada u centru Beograda, često imaju problem da utvrde ko je zapravo dužan da vodi računa o njima. Neretko su pod zaštitom države, kao pojedinačni spomenici kulture ili u okviru prostorno kulturno-istorijske celine.

07.08.2025. 19:04

Izazovi stanara u starim zgradama Beograda koje su pod zaštitom države: Ko je odgovoran za njihovo održavanje

Održavanje je izazov za stanare, ali je ipak njihova dužnost. 

Područje uz Ulicu Kneza Miloša u Beogradu prostor je koji je počeo da se razvija u vreme vladavine kneza Miloša Obrenovića. Danas je prostorno kulturno-istorijska celina.

Kuće podizane u ovoj ulici predstavljale su reprezentativne vile, najčešće u akademskom stilu. Svoj pečat su krajem 19. i početkom 20. veka ostavila najznačajnija imena beogradske graditeljske scene.

Anđelka Đukić živi baš u jednoj takvoj zgradi koja nosi duh uzdizanja Beograda, ali osim lepote, današnjim stanarima predstavlja i dodatnu odgovornost.

"Ne idu stvari brzo. Sećam se kada smo krenuli u celu priču oko sređivanja zgrade, a i dalje traje, sigurno smo godinu, dve radili. I jedan deo smo uradili i preko Infostana pošto su nam to preporučili. Postoje i projekti za sređivanje fasada, ne samo zaštićenih, već i drugih zgrada. Međutim tu postoje trikovi. Taj projekat podrazumeva samo sređivanje spoljašnjeg dela fasade, to je jedna strana. Ne cele fasade. Često su druge strane kritičnije. Takođe, stanari treba da plate 10 odsto od celog projekta, a procena projekta je od strane države ili opštine. Ali, pokušavamo da se borimo i da uživamo u lepoti arhitekture", izjavila je Đukić za Newsmax Balkans.

Printscreen: Newsmax Balkans

Zavod za zaštitu spomenika kulture Grada Beograda vrši izdavanje rešenja o utvrđivanju uslova za izradu projektne dokumentacije za izvođenje radova na restauraciji i sanaciji fasada objekata.

Zavod na osnovu dokumentacije vrši konzervatorski nadzor, odnosno uvid u izvođenje radova.

"Prema Zakonu o kulturnom nasleđu sopstvenik kulturnog dobra je dužan da čuva i održava kulturno dobro i sprovodi utvrđene mere zaštite. Takođe, staranje o objektu i izdvajanje sredstava za održavanje prema Zakonu o stanovanju i održavanju zgrada, obezbeđuju vlasnici, odnosno korisnici stambenih jedinica. U zavisnosti od finansijskih mogućnosti vlasnika stanova u okviru objekta radovi na restauraciji fasada zgrada mogu se izvesti u celokupnom finansijskom angažovanju stanara ili apliciranjem kod nadležnih organa, za dobijanje potrebnih iznosa (JP Gradsko stambeno ili Gradskim opštinama)", rečeno je iz Zavoda.

Posebna procedura za zgrade pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika

Ukoliko je Stambena zajednica u sistemu JP "Gradsko stambeno" potrebno je da ona aplicira kod navedenog preduzeća, koje će po adekvatnim finansijskim uslovima sklopiti ugovor sa Stambenom zajednicom i izvršiti realizaciju neophodnih radova.

Sva ova pravila komplikuju održavanje, ali i rad upravnika zgrade. 

Printscreen: Newsmax Balkans

"Mi, profesionalni upravnici se, kada su u pitanju zgrade koje su pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika, obraćamo njima. Moramo da popunimo administrativne zahteve, a i takođe da donesemo projekte - projekat fasade gde je tačno definisano šta se radi na fasadi, da li se radi termoizolacija, da li se traži energetski pasoš ili je samo estetski, da se prekreči fasada. Na osnovu onoga što predamo, Zavod za zaštitu spomenika izdaje rešenje ili nam daje neke smernice kako treba da uradimo i na šta da obratimo pažnju.  Proces u odnosu na komercijalne, klasične zgrade je dosta komplikovaniji", objasnio nam je profesionalni upravnik Ljubiša Banovački. 

Za sve popravke koje se odnose na spoljašnjost zgrade postoje posebne procedure koje su stanari dužni da poštuju. Nepokretna kulturna dobra - spomenici kulture, čuvari su istorije, svedočanstvo ekonomskog razvoja i uspona grada, ali i brige generacija koje su ih nasledile. 

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)