(VIDEO) Srbija posle 35 godina nastavlja nuklearnim putem: Potreba za električnom energijom ubrzava donešenje odluka
Nakon ukidanja moratorijuma na nuklearne elektrane i početka rada Komisije za nuklearnu energiju Instituta za nuklearne nauke "Vinča", Srbija, nakon 35 godina, nastavlja da hoda nuklearnim putem.
Hoće li i kada Srbija ući u nuklearni program i dalje su otvorena pitanja, ali rastuća potreba za električnom energijom ubrzaće donošenje tih odluka.
Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije dalo je francuskoj državnoj elektroprivredi EDF i građevinskoj i projektantskoj kompaniji Ežis zadatak da izrade preliminarnu studiju o potencijalnom korišćenju nuklearne energije u mirnodopske svrhe.
Dok se čeka objavljivanje studije, u javnosti se pojavljuju i brojni drugi detalji koji izazivaju pažnju i zabrinutost.
Jedno od tih pitanja jeste i kakvog tipa bi bila prva srpska nuklearna elektrana, pa se u javnosti pominju i modularni nuklearni reaktori.
Korak po korak, Srbija je krenula nuklearnim putem. Ukidanjem moratorijuma na nuklearne elektrane, u Srbiji je posle više od 35 godina ponovo otvorena mogućnost njihove gradnje. Važan korak na tom putu je formiranje i početak rada Komisije za nuklearnu energiju Instituta za nuklearne nauke "Vinča".
Nuklerna energija nije nikakav činilac zbog kolapsa energetskog sistema na Pirinejskom poluostrvu, već je reč o nestabilnim vremenskim prilikama. Došlo je do veće proizvodnje iz solarnih elektrana, što je dovelo do nestabilnih oscilatornih promena napona i pada mreže, kaže prof. dr Slavko Dimović.
Dok Srbija polako, ali oprezno ulazi u razgovor o mogućoj gradnji svoje prve nuklearne elektrane, postavlja se niz pitanja - od bezbednosti i ekonomske opravdanosti, do stručnih kapaciteta i političke volje.
"Modularni nuklearni reaktori apsolutno jesu rešenje u nekoj kvantnoj budućnosti. Oni trenutno nigde nemaju komercijalnu upotrebu, mogu da budu deo rešenja, međutim, po mom mišljenju, ali i mišljenju stručnjaka, kao i prema uputstvima Međunarodne agencije za atomsku energiju, država koja startuje od nulte pozicije u smislu nuklearne problematike treba da se okrene konvencionalnim rešenjima. U ovom slučaju to su konvencionalni nuklearni reaktori", navodi dr Slavko Dimović, direktor Instituta za nuklearne nauke "Vinča".
Kontrola izgradnje elektrane
Izgradnja nuklearne elektrane nije jednostavan proces. Da bi se propisi i procedure ispoštovali, ali i da bi tok izgradnje bio što lakši, brine se Međunarodna agencija za atomsku energiju, čija je Srbija članica.
"Taj nadzor se podrazumeva i svakako bi bio dobrodošao. To je nešto što omogućava korišćenje opšteg znanja, tehnologije i raspoloživih resursa koji postoje u inostranstvu, kako bi se sve to što lakše i brže prihvatilo. U nuklearnoj energetici struka se pita - tu postoje višestruke, da ne kažem kontrole, ali sagledavanja jednog takvog nuklearnog energetskog projekta", objašnjava dr Vladimir D. Stevanović sa Katedre za termoenergetiku Mašinskog fakulteta.
Francuski stručnjaci
Poznato je da su preliminarnu studiju o potencijalnom korišćenju nuklearne energije u mirnodopske svrhe izradili francuski stručnjaci, pa se postavlja pitanje da li će Srbija, ako i kada odluči da gradi nuklearnu elektranu, koristiti francusku tehnologiju.
Foto: Newsmax Balkans
"Preliminarna tehnička studija ne daje prednost nijednoj konkretnoj tehnologiji. Poznato je da postoje pet svetskih tehnologija - francuska, ruska, američka, korejska, kineska, pa čak i japanska. Rusija ima zatvoren nuklearni gorivni ciklus. Imamo saradnju sa svim državama sveta i nijednu saradnju ne treba isključiti. Svako iskustvo je dobrodošlo, ali za Srbiju je regionalno iskustvo posebno važno, ne samo zbog blizine, već i zbog sličnog mentaliteta - na to zapravo treba staviti fokus", zaključuje Dimović.
Savremena civilizacija suočava se sa sve većom potrebom za električnom energijom, a istovremeno mora da smanji zagađenje životne sredine.
Nuklearna energija omogućava neprekidno snabdevanje čistom električnom energijom u svim vremenskim uslovima.
U saobraćajnoj nesreći koja se u utorak dogodila na magistralnom putu Čačak-Požega nastradao je srpski karatista Luka Petković (26), saopštio je Šotokan karate savez Srbije.
Tinejdžer (16) izazvao saobraćajnu nezgodu u selu Karan kod Užica u kojoj su povređene četiri maloletne osobe, potvrđeno je za Newsmax Balkans iz Policijske uprave Užice.
Srbija godišnje gubi grad veličine Kikinde, a broj stanovnika smanjen je za više od 500.000 između popisa 2011. i 2022. godine, pokazuju statistički podaci.
Načelnik Generalštaba Milan Mojsilović predstavio je viziju Vojske Srbije od 2030. do 2050. godine, koja obuhvata modernizaciju, sprovođenje projekta "Digitalna armija", nastavak opremanja savremenim borbenim sistemima i veliko ulaganje u infrastrukturu za obuku i rad vojnika.
Povodom sve češće upotrebe privatnog obezbeđenja na javnim događajima i skupovima, advokatica Sara El Sarag ukazuje da su službenici privatnog obezbeđenja dužni da postupaju u skladu sa zakonom, uz jasno određena ovlašćenja i odgovornosti.
Jedna osoba je povređena u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila oko 19.30 časova u Glavnoj ulici u Zemunu. Prilikom sudara autobus Gradskog saobraćajnog preduzeća i putničkog vozila, došlo je do izlivanja goriva (nafte) na kolovoz.
Zbog bekstva zatvorenika iz pritvorskog centra u Severnoj Mitrovici, Kosovska korektivna služba suspendovala je četiri svoja službenika direktora ustanove, jednog višeg nadzornika i dva korektivna službenika, saopšteno je iz ove institucije.
Dok su poslednjih nedelja požare u Srbiji gasile vatrogasno-spasilačke brigade, vojska, policija i meštani, na terenu su bili i volonteri – oni koji prvi kreću tamo gde je najopasnije. Među njima su bili i Dunja Halilović i Dobrica Petrić iz Organizacije za traganje i spasavanje OTIS.
Starije zgrade, kao one sa kojih je otpala fasada u centru Beograda, često imaju problem da utvrde ko je zapravo dužan da vodi računa o njima. Neretko su pod zaštitom države, kao pojedinačni spomenici kulture ili u okviru prostorno kulturno-istorijske celine.
Komentari (0)