Orasi, mleko, jaja: Proteini imaju važnu ulogu u održavanju mišićne mase, ali ih treba konzumirati umereno
Proteinski proizvodi neizbežni su čim zakoračite na teren fitnesa i ishrane, bez obzira na to da li ste u grupi onih koji žele da poboljšaju kondiciju, povećate mišićnu masu, smršate ili da se zdravije hranite.
Uobičajeni savet koji daju svi, počev od fitnes influensera pa sve do doktora i nutricionista je da nam treba više proteina.
Iako proteini igraju ključnu ulogu u održavanju naše mišićne mase i opšteg zdravlja, povećana pažnja o važnosti proteina u medijima i fitnes krugovima je izazvala porast broja proizvoda koji se prodaju posebno zbog njihovog visokog sadržaja proteina, piše Science alert.
Neke čokoladice, sladoled, pica, kafa, pa čak i alkoholna pića sada se prodaju kao proteinska hrana.
Tikvice su povrće koje mnogi redovno konzumiraju, jer su ukusne, ali često ne razmišljamo o svim zdravstvenim prednostima koje mogu doneti. Osim što su lagane i ukusne, tikvice sadrže brojne hranljive materije koje mogu pozitivno uticati na zdravlje.
Želja da svuda dodajemo proteine možda nas je odvela predaleko.
Proteini svakako jesu važni za naše zdravlje, ali većini nas ove namirnice bogate proteinima nisu potrebne u redovnoj ishrani.
Takav marketing može dovesti do takozvanog halo efekta, gde potrošači pogrešno izjednačavaju visok sadržaj proteina sa ukupnom nutritivnom vrednošću hrane.
Koliko proteina je potrebno da unesemo?
Proteini su neophodni za održavanje mišićne mase i pravilnog funkcionisanja imunog sistema.
Prema nutricionističkim smernicama, trebalo bi unositi 0,75 grama proteina po kilogramu telesne težine dnevno.
Međutim, postoje dokazi da je ova količina nedovoljna i da bi preporuka trebalo da bude oko 1,2 do 1,6 grama po kilogramu telesne težine dnevno.
Foto: Envato
Takođe, postoji veliki broj dokaza koji sugerišu da se količina proteina koja nam je potrebna menja u zavisnosti od našeg zdravstvenog stanja.
Na primer, ljudi treba da jedu više proteina kada se oporavljaju od bolesti.
Istraživanja takođe pokazuju da starije osobe treba da unose najmanje 1,2 grama po kilogramu telesne težine kako bi se nosili sa gubitkom mišićne mase koji se javlja u poznijim godinama.
Sportisti takođe moraju da unose veću količinu proteina da bi im telo izdržalo trening i da bi moglo da se oporavi.
Štaviše, sa rastom popularnosti lekova za mršavljenje, sve se više naglašava važnost unosa proteina kako bi se smanjio gubitak mišića prilikom smanjenja telesne težine.
Konzumirati češće manje količine hrane bogate proteinima
Stručnjaci, međutim, ističu da to što su proteini dobri za održavanje mišićne mase, ne znači da je bolje uneti veću količinu.
U stvari, čini se da čak i kada konzumiramo velike količine proteina, telo zapravo koristi samo jedan deo.
Većini je verovatno potrebno malo više proteina nego što sugerišu trenutne smernice, ali manje nego što navode influenseri na društvenim mrežama.
Neophodna količina proteina koja se navodi u skladu sa novijim tvrdnjama stručnjaka, između 1,2 i 1,6 grama po kilogramu telesne težine dnevno, je blizu prosečne potrošnje proteina u većini zapadnih zemalja.
Foto: Envato
U idealnom slučaju, trebalo bi da težimo tome da češće tokom dana konzumiramo male količine hrane bogate proteinima.
Preporučena dnevna doza za održavanje mišića uz fizičku aktivnost, u stvari bi bila oko 20 do 30 grama proteina u svakom obroku.
U idealnom svetu, ti proteini bi trebalo da su iz namirnica kao što su orasi, semenke, mleko, jaja i mahunarke.
Proizvodi obogaćeni proteinima izborili su se za svoje mesto u ishrani modernog čoveka kao brza i lagana užina. Međutim, takve proizvode treba jesti umereno.
Visokoprocesuirani proizvodi
Supermarketi su puni proizvoda pojačanih proteinima.
Neki proizvodi, iako sadrže dodatne proteine, mogu imati dodatne šećere ili druge ugljene hidrate.
Na primer, proteinsko mleko često sadrži dvostruko više proteina od običnog mleka. To se radi uklanjanjem vode ili dodavanjem mleka u prahu.
Proteinske pločice su još jedan primer.
Foto: Envato
U zavisnosti od brenda koji odaberete, pored dodatnih proteina, u njima se može naći i visok sadržaj šećera.
Mnogi proizvodi bogati proteinima spadaju u kategoriju izuzetno prerađene hrane.
U pitanju su prehrambeni proizvodi u kojima ima sastojaka koje obično ne biste pronašli u sopstvenoj kuhinji.
Istraživanja pokazuju da je redovno konzumiranje toliko obrađene hrane u direktnoj vezi sa lošijim zdravstvenim stanjem kao što su kardiovaskularne bolesti i dijabetes.
Stručnjaci pokušavaju da utvrde da li je krivac za to sama obrada, loš nutritivni kvalitet ovih namirnica ili kombinacija oba ova faktora.
Nedostaci hrane bogate proteinima
Još jedan problem sa proizvodima sa povećanom količinom proteina je to što, iako zaista sadrže dodatne proteine, nekim proizvodima možda nedostaju vlakna, vitamini i minerali.
Nedostatak vlakana u ishrani trenutno je jedan od najvećih faktora koji doprinose lošem zdravlju ljudi.
Porast zastupljenosti proteinskih proizvoda kao zdrave hrane je zabrinjavajući.
Proizvodi sa povećanom količinom proteina mogli bi da budu pomoć da unosimo dovoljno proteina, ali ih ne treba mešati sa zdravom hranom.
Oni koji žele da ostvare svoje ciljeve u pogledu unosa proteina, stručnjaci poručuju da biraju različite izvore proteina, a kada je reč o prečicama, to jest proteinskim proizvodima da razmisle o drugim hranljivim sastojcima kao što su vlakna kako biste zaista doprineli svom zdravlju.
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Najvažniji zapis o čoveku nije napisao čovek, već njegov tvorac. To je genom – knjiga napisana sa samo četiri slova: A, T, C, G. Bez metafora, bez ideologija. Samo gola istina u ćeliji. Genom svedoči bez zastava i bez fanfara, on nas podseća da je svako telo mapa sveta – mozaik naroda, ukrštanja i večite migracije. Da li smo spremni da saznamo ko smo? Večeras razgovaramo sa Jovicom Krtinićem, istaknutim istraživačem genetičke genealogije. O genomskoj istini, identitetu bez mitova i o budućnosti samospoznaje.
specijal
17:00
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Dvostruko ubistvo i samoubistvo dogodilo se poslepodne u Velesu. Prema informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), ubijena je žena (31) i njen otac star 68 godina.
Vojska Srbije najavila je da se uređuje ambijent za služenje vojnog roka, koji bi za mladiće i devojke trebalo da traje 75 dana. Ipak, oficir u penziji Petar Bošković i advokat Vladan Glišić upozoravaju da je predloženi rok prekratak i da odluka o uvođenju obaveznog služenja vojske deluje iznuđeno.
Student Bogdan Jovičić, koji je pritvoren nakon demoliranja prostorija SNS u Novom Sadu 15. avgusta, otpočeo je štrajk glađu nakon što mu je pritvor produžen do 30 dana. Njegov advokat Srđan Kovačević kaže da je Bogdan žrtva montiranog procesa, koji vlasti služi da bude pokazni primer.
Prosvetna inspekcija došla je u beogradsku Osnovnu školu "Pavle Savić" gde je razgovarala sa novopostavljenim vršiocem dužnosti direktora Nenadom Tasićem i roditeljima koji se protive njegovom imenovanju.
Portugalski naučnici otkrili su da šume morskih algi uz severnu obalu Portugala igraju značajnu ulogu u zadržavanju i skladištenju ugljenika, ali upozoravaju da klimatske promene ugrožavaju njihove sposobnosti.
Avion koji je u ponedeljak uveče doleteo na Korziku iz Pariza kružio je čitav sat iznad aerodroma u Ajačiju pošto je kontrolor leta zaspao, prenose francuski mediji.
Španska radio-televizija (RTVE) saopštila je da je donela odluku da neće slati predstavnika na Pesmu Evrovizije sledeće godine ukoliko Izrael bude učestvovao.
Opadanje kose pogađa veliki broj ljudi, bez obzira na pol, i često izaziva nelagodu, nesigurnost i dodatni stres. Iako genetika i hormoni imaju ključnu ulogu, istraživanja pokazuju da i način ishrane može značajno da utiče na zdravlje kose.
Mašine za pranje veša su skupi kućni aparati i pravilno održavanje može značajno produžiti njihov vek trajanja. Ipak, uobičajene svakodnevne greške mogu ozbiljno da ih oštete.
Psi često dolaze u kontakt s opasnim supstancama koje vlasnici možda ne primijete na vreme, a pravovremeno prepoznavanje simptoma trovanja može spasiti život ljubimcu.
Prvi nalazi vilinog konjica, vrste "Lindenia tetraphylla" zabeleženi su na lokalitetu Dobrotin u jugoistočnoj Srbiji, saopštili su naučnici sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i Biološkog društva "Dr Sava Petrović".
Samački život može otvoriti prostor za lični rast i slobodu, ali često donosi i emotivne izazove koji se neprimetno uvlače u svakodnevicu. Važno je razumeti kako dugotrajna samoća utiče na psihu i kako pronaći balans između uživanja u sopstvenom društvu i povezivanja sa drugima.
Komentari (0)