Da li je istina da se ne ljutimo, ili zapravo opasno potiskujemo bes
Bes se retko smatra pozitivnim – ali sama emocija postoji da nas zaštiti, kaže autor knjige "Dobar bes: Kako preispitivanje besa može promeniti naše živote", Sem Parker.
Parker navodi da ponekad sa prijateljima rangira sedam smrtnih grehova po redosledu lične relevantnosti i da za njega bes uvek dolazi poslednji.
"Bes kod mene nije prisutan svakoga dana, čak se i trudim da se osećam gnevno kada je to prikladno, odnosno kada se to očekuje. Bes se retko smatra pozitivnim ili produktivnim. Ali da li je istina da ne osećam bes – ili sam samo zaista dobar u njegovom potiskivanju? Kada ljudi kažu: 'Nikad se ne ljutim', ono što zapravo misle je da to samo dobro kontrolišu – i to često na sopstveni račun", izjavio je Parker, prenosi RTS.
Kada nas preplave ljutnja i bes, vika, afektiranje i iskazivanje nagomilanog stresa, čini se, mogu pomoći u prvim trenucima, ali takvo ponašanje podrazumeva i "nuspojave", koje nisu rešenje, pokazuju istraživanja.
Zamislite da imate terapeuta koji je uvek dostupan, nikada ne zaboravlja šta ste mu rekli i ne osuđuje vas. Ali - nije čovek. Veštačka inteligencija sve više ulazi u svet mentalnog zdravlja, a mi smo testirali kako to izgleda u praksi.
Suze se obično tumače kao znak tuge ili bola, ali nije neuobičajeno da ljudi plaču tokom najradosnijih trenutaka u životu - venčanja, rođenja, porodičnih ili prijateljskih okupljanja, sportskih trijumfa, ili čak samo zbog neočekivanog čina ljubaznosti.
Parker je napisao knjigu "za one koji vole da ugađaju ljudima, izbegavaju sukobe i samousavršavaju se", crpeći informacije iz naučnih istraživanja, sopstvenog iskustva i intervjua sa terapeutima i drugim stručnjacima.
Verovao je da su jedini ljudi sa problemom besa oni koji su stalno upadali u tuče i rasprave i gubili živce. Borio se sa anksioznošću. A kada je u tridesetim godinama prošao kroz težak period, Parker je probao jogu, meditaciju, vođenje dnevnika zahvalnosti, pa čak i hladne tuševe. Šta je uspelo? Boks.
Nekoliko meseci kasnije, dok se opuštao uz pomoć vreće za udaranje, Parkera su neočekivano savladale emocije, dovoljno da mu malo pokvase oči.
"Prvi put posle nekoliko meseci nisam bio tužan ili anksiozan. Bio sam besan", rekao je.
Vremenom mu je sinulo: "Što sam više prepoznavao bes u sebi, pričao o njemu, obrađivao ga i na kraju delovao na osnovu njega, to se moja anksioznost više smanjivala".
Foto: Envato
Nakon tog prosvetljenja, Parker je saznao da postoji dobro utvrđena naučna veza između besa i anksioznosti – samo što nije bila široko priznata.
Za njega je to predstavljalo kritičan propust u razgovoru o mentalnom zdravlju. Bes je prirodan kao tuga, strah, sreća ili gađenje – ali se često izostavlja iz kompletnije slike.
"Delimično je to jezički problem, 'bes' mešamo sa 'agresijom' ili čak 'nasiljem', kao da su to iste stvari. Ali bes je posebno izazovna emocija kada se doživi, a čak i psihoterapeuti izbegavaju da prihvate otvoreno ljute pacijente. Bilo da se radi o popularnoj nauci ili akademskim istraživanjima, bes je nekako zanemaren", saznao je Parker istražujući za svoju knjigu.
Bes kao podsticaj
Parker je napisao "Dobri bes" nadajući se da će preformulisati emociju i pomoći drugima da je razumeju, dožive i izraze drugačije.
"Bes se stalno doživljava kao negativan. Skloni smo da izbegavamo da o tome uopšte pričamo dok ne preraste u agresiju, što može pogoršati stid i stigmu. Često je agresivno ponašanje izbor koji donosimo, ali sama emocija je legitimna, postoji da nas zaštiti – i često ima nešto pronicljivo da nam poruči", napominje on.
Parker ističe da smo skloni da mislimo da nam bes govori nešto o drugim ljudima: koliko su nerazumni, kako žele da nas naude, zašto su idioti... Mnogo češće nas usmerava ka nezadovoljenoj potrebi ili događaju iz prošlosti.
"Bes takođe može da bude pravi izvor odlučnosti, vitalnosti i jasnoće i da bude podsticaj. Kada sam konačno priznao i počeo da se usmeravam na svoj latentni bes, tada sam počeo da uviđam prave koristi od njega", rekao je autor.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Najvažniji zapis o čoveku nije napisao čovek, već njegov tvorac. To je genom – knjiga napisana sa samo četiri slova: A, T, C, G. Bez metafora, bez ideologija. Samo gola istina u ćeliji. Genom svedoči bez zastava i bez fanfara, on nas podseća da je svako telo mapa sveta – mozaik naroda, ukrštanja i večite migracije. Da li smo spremni da saznamo ko smo? Večeras razgovaramo sa Jovicom Krtinićem, istaknutim istraživačem genetičke genealogije. O genomskoj istini, identitetu bez mitova i o budućnosti samospoznaje.
specijal
17:00
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
17:30
STAV REGIONA SARAJEVO
„Stav regiona – Sarajevo“, prostor u kom se otvaraju ključna pitanja koja oblikuju Bosnu i Hercegovinu i region. Kompleksne analize sa stručnim gostima i jasnim stavovima o političkoj dinamici, društvenim debatama i regionalnim izazovima.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
Dvostruko ubistvo i samoubistvo dogodilo se poslepodne u Velesu. Prema informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), ubijena je žena (31) i njen otac star 68 godina.
Vojska Srbije najavila je da se uređuje ambijent za služenje vojnog roka, koji bi za mladiće i devojke trebalo da traje 75 dana. Ipak, oficir u penziji Petar Bošković i advokat Vladan Glišić upozoravaju da je predloženi rok prekratak i da odluka o uvođenju obaveznog služenja vojske deluje iznuđeno.
Student Bogdan Jovičić, koji je pritvoren nakon demoliranja prostorija SNS u Novom Sadu 15. avgusta, otpočeo je štrajk glađu nakon što mu je pritvor produžen do 30 dana. Njegov advokat Srđan Kovačević kaže da je Bogdan žrtva montiranog procesa, koji vlasti služi da bude pokazni primer.
Prosvetna inspekcija došla je u beogradsku Osnovnu školu "Pavle Savić" gde je razgovarala sa novopostavljenim vršiocem dužnosti direktora Nenadom Tasićem i roditeljima koji se protive njegovom imenovanju.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu podiglo je optužnicu protiv trinaest osoba zbog teških dela protiv opšte sigurnosti, povodom rušenja nadstrešnice na železničkoj stanici 1. novembra 2024. godine, kada je stradalo 16 ljudi, a jedna osoba teško povređena.
Portugalski naučnici otkrili su da šume morskih algi uz severnu obalu Portugala igraju značajnu ulogu u zadržavanju i skladištenju ugljenika, ali upozoravaju da klimatske promene ugrožavaju njihove sposobnosti.
Avion koji je u ponedeljak uveče doleteo na Korziku iz Pariza kružio je čitav sat iznad aerodroma u Ajačiju pošto je kontrolor leta zaspao, prenose francuski mediji.
Španska radio-televizija (RTVE) saopštila je da je donela odluku da neće slati predstavnika na Pesmu Evrovizije sledeće godine ukoliko Izrael bude učestvovao.
Opadanje kose pogađa veliki broj ljudi, bez obzira na pol, i često izaziva nelagodu, nesigurnost i dodatni stres. Iako genetika i hormoni imaju ključnu ulogu, istraživanja pokazuju da i način ishrane može značajno da utiče na zdravlje kose.
Mašine za pranje veša su skupi kućni aparati i pravilno održavanje može značajno produžiti njihov vek trajanja. Ipak, uobičajene svakodnevne greške mogu ozbiljno da ih oštete.
Psi često dolaze u kontakt s opasnim supstancama koje vlasnici možda ne primijete na vreme, a pravovremeno prepoznavanje simptoma trovanja može spasiti život ljubimcu.
Prvi nalazi vilinog konjica, vrste "Lindenia tetraphylla" zabeleženi su na lokalitetu Dobrotin u jugoistočnoj Srbiji, saopštili su naučnici sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i Biološkog društva "Dr Sava Petrović".
Samački život može otvoriti prostor za lični rast i slobodu, ali često donosi i emotivne izazove koji se neprimetno uvlače u svakodnevicu. Važno je razumeti kako dugotrajna samoća utiče na psihu i kako pronaći balans između uživanja u sopstvenom društvu i povezivanja sa drugima.
Komentari (0)