Međunarodna agencija za energiju: Mali broj Evropljana koristi klima-uređaje uprkos rekordnim vrućinama
Uprkos velikim vrućinama koje trenutno pogađaju Evropu, broj klima-uređaja u objektima je značajno niži u poređenju sa SAD zbog istorijskih navika, visokih troškova energije i arhitektonskih barijera.
Skoro 90 odsto domova u SAD ima klima-uređaj, u poređenju sa oko 20 odsto u Evropi, gde u Velikoj Britaniji pet odsto domova ima sistem za hlađenje, dok u Nemačkoj samo tri procenta.
Istovremeno, u Turskoj je stopa korišćenja klima-uređaja u domovima prešla 32 odsto, a na radnim mestima prešla 50, prenosi Hurijet.
"Nemamo tradiciju klimatizacije u Evropi jer to nije bila velika potreba do relativno nedavno", kaže Brajan Madervej, šef Kancelarije za energetsku efikasnost i inkluzivne tranzicije pri Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA).
Zbog toga se klima-uređaj tradicionalno smatra luksuzom, jer instalacija i rad mogu biti skupi, dok su troškovi energije viši u mnogim evropskim zemljama gde su prihodi generalno niži nego u Sjedinjenim Državama.
Rok za uklanjanje spoljnih jedinica klima uređaja sa uličnih strana fasada objekata javne namene koji se nalaze u granicama nepokretnih kulturnih dobara, odnosno u zaštićenoj okolini kulturnih dobara je 4. avgust ove godine, izjavio je pomoćnik ministra građevinarstva Dušan Radonjić.
Na vrhuncu epidemije tuberkuloze u 19. veku, lekari su počeli da savetuju ljude da izlaze napolje kako bi pobegli od „lošeg vazduha“ u svojim domovima. Nasuprot tome, klima uređaji su danas postali široko rasprostranjeni što je povećalo privlačnost boravka u zatvorenom prostoru.
Prema izmenama Zakona o planiranju i izgradnji, koje su usvojene 2023. godine, uklanjanje spoljnih jedinica klima-uređaja sa fasada postaje zakonska obaveza u Srbiji. Cilj ovih izmena je unapređenje estetskog izgleda urbanih sredina i povećanje energetske efikasnosti objekata.
Cene energije su dodatno porasle otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 2022. godine, a EU preduzima korake da postepeno ukine zavisnost od ruske nafte i gasa.
Iako su se cene stabilizovale od prve energetske krize 2022. godine, troškovi rada klima-uređaja ostaju nedostupni za mnoge Evropljane. Neke zgrade u južnoj Evropi su građene sa dobrom izolacijom imajući u vidu toplotu - sa debelim zidovima, malim prozorima za blokiranje sunca i dizajnom za maksimiziranje protoka vazduha.
Foto: Envato
Ovo je pomoglo da zgrade budu hladnije i smanjilo potrebu za veštačkim hlađenjem, ali kuće u drugim delovima Evrope nisu projektovane tako da dobro izoluju toplotu.
"Nismo navikli da razmišljamo o tome kako da se rashladimo leti. Ovo je zaista relativno nova pojava", kaže Madervej.
Izveštaj Međunarodne agencije za energiju (IEA) pokazao je da će broj klima-uređaja u EU verovatno porasti na 275 miliona do 2050. godine, što je više nego dvostruko više nego 2019. godine.
"Potražnja za klima-uređajima je više nego utrostručila potražnju u domaćinstvima u poslednjih pet godina", rekao je Jetunde Abdul, direktor Saveta za zelenu gradnju Ujedinjenog Kraljevstva.
"Zagađenje koje zagreva planetu"
"Upotreba klima uređaja na fosilna goriva povećava zagađenje koje zagreva planetu, što zauzvrat povećava temperaturu, hraneći "začarani krug koji pogoršava klimatske promene", rekla je Radhika Hosla, vanredna profesorka na Univerzitetu u Oksfordu.
Mišljenja o klimatizaciji će se nesumnjivo promeniti u Evropi kako se ekstremne vrućine i njihov uticaj na zdravlje budu povećavali, kaže Madervej, dodajući da je izazov osigurati strogu regulaciju efikasnosti sistema za hlađenje kako bi se smanjili potencijalno ogromni uticaji na klimu.
"Zato što svaki klima-uređaj koji se danas prodaje zaključava potrošnju energije i emisije za narednu deceniju ili dve, zato je važno da ovo uradimo kako treba od samog početka", dodaje Madervej.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
17:30
STAV REGIONA SARAJEVO
„Stav regiona – Sarajevo“, prostor u kom se otvaraju ključna pitanja koja oblikuju Bosnu i Hercegovinu i region. Kompleksne analize sa stručnim gostima i jasnim stavovima o političkoj dinamici, društvenim debatama i regionalnim izazovima.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
19:30
STAV REGIONA PODGORICA
„Stav regiona – Podgorica“ o ključnim političkim, društvenim i ekonomskim pitanjima. Aktuelne teme, kompleksne analize i stručni komentari. Odgovore koji zanimaju Crnu Goru i region tražimo od relevantnih gostiju.
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Dvostruko ubistvo i samoubistvo dogodilo se poslepodne u Velesu. Prema informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), ubijena je žena (31) i njen otac star 68 godina.
Vojska Srbije najavila je da se uređuje ambijent za služenje vojnog roka, koji bi za mladiće i devojke trebalo da traje 75 dana. Ipak, oficir u penziji Petar Bošković i advokat Vladan Glišić upozoravaju da je predloženi rok prekratak i da odluka o uvođenju obaveznog služenja vojske deluje iznuđeno.
Student Bogdan Jovičić, koji je pritvoren nakon demoliranja prostorija SNS u Novom Sadu 15. avgusta, otpočeo je štrajk glađu nakon što mu je pritvor produžen do 30 dana. Njegov advokat Srđan Kovačević kaže da je Bogdan žrtva montiranog procesa, koji vlasti služi da bude pokazni primer.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu podiglo je optužnicu protiv trinaest osoba zbog teških dela protiv opšte sigurnosti, povodom rušenja nadstrešnice na železničkoj stanici 1. novembra 2024. godine, kada je stradalo 16 ljudi, a jedna osoba teško povređena.
Dva leteća automobila kineskog proizvođača električnih vozila Xpeng Inc. sudarila su se u vazduhu tokom probnog leta uoči vazduhoplovnog sajma u Čangčunu, što je ponovo otvorilo pitanja o bezbednosti ove tehnologije, prenosi Bloomberg.
Britanski kralj Čarls Treći i supruga kraljica Kamila dočekali su američkog predsednika Donalda Trampa ispred zamka Vindzor. Ovo je prva zvanična poseta Trampa Velikoj Britaniji u drugom predsedničkom mandatu.
Desničarska opoziciona stranka Alternativa za Nemačku (AfD) zabeležila je istorijski uspeh u najnovijoj anketi koju je sproveo YouGov, gde je prvi put pretekla blok Hrišćansko-demokratske i Hrišćansko-socijalne unije (CDU/CSU) sa rekordnih 27 odsto podrške, objavila je ta istraživačka agencija.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je spreman za bilateralne, a zatim i trilateralne razgovore sa ruskim liderom Vladimirom Putinom i predsednikom SAD Donaldom Trampom.
U pucnjavi u blizini srednje škole "Linkoln" u saveznoj američkoj državi Ilinois, napadač je ubio troje ljudi, a potom izvršio samoubistvo, saopštila je policija.
Albanija je postala prva zemlja na svetu koja je uvela virtuelnu ministarku javnih nabavki, Dielu. Premijer Edi Rama tvrdi da će zahvaljujući ovom rešenju tenderi biti potpuno transparentni i nepotkupljivi, dok stručnjaci upozoravaju da je Diela zapravo samo softver, bez formalnog statusa ministra.
Osumnjičeni za otmicu i ubistvo trogodišnje devojčice Medlin Meken 2007. godine, Kristijan B, pušten je iz zatvora u Nemačkoj nakon što nije bilo dovoljno dokaza da ga sud optuži za taj zločin.
U bečkom naselju Leopoldštadt dogodila se porodična tragedija - muškarac iz Srbije (44), nakon svađe u stanu, ubio je suprugu (44), teško ranio ćerku (24) i jednog mladića (26), a zatim pobegao od razmene vatre sa policijom. Nešto kasnije pronađen je mrtav u automobilu.
Komentari (0)